– “Ćao Mujo, sta mi radiš?”
Mujo onako, bez volje, na silu:
– “Daj Ceco nosi se vise i ti!”
PONUS TEXT
U današnjem članku govorimo o kefiru, tradicionalnom fermentisanom napitku koji se sve češće spominje u razgovorima o zdravoj ishrani. Njegova posebnost nalazi se u procesu fermentacije tokom kojeg nastaju karakterističan okus i različiti mikroorganizmi. Kefir može biti vrijedan dio svakodnevnog jelovnika, posebno zbog sadržaja proteina, kalcija i određenih živih kultura, ali njegove zdravstvene prednosti treba razlikovati od tvrdnji koje još nisu dovoljno naučno potvrđene.
Ovaj napitak nastaje fermentacijom mlijeka uz pomoć kefirnih zrnaca, koja predstavljaju zajednicu različitih bakterija i kvasaca. Tokom fermentacije mikroorganizmi razgrađuju dio mliječnog šećera i mijenjaju sastav početne namirnice. Rezultat je proizvod drugačijeg okusa i osobina od običnog mlijeka.
Kefir se često poredi s jogurtom, ali među njima postoje razlike u kulturama koje se koriste za fermentaciju. Tradicionalni kefir može sadržavati raznovrsnu zajednicu mikroorganizama, dok se jogurt proizvodi pomoću određenih bakterijskih kultura. Ipak, to ne znači da je svaki kefir automatski zdraviji ili djelotvorniji od svakog jogurta.
Sastav proizvoda zavisi od vrste mlijeka, načina proizvodnje, korištenih kultura i uslova čuvanja. Upravo zbog tih razlika nije moguće svim vrstama kefira pripisati potpuno jednake zdravstvene učinke.
Zašto se kefir najčešće povezuje sa zdravljem crijeva?
Najveći dio interesovanja za kefir vezan je za probavni sistem. Crijeva nisu zadužena samo za preradu hrane i apsorpciju hranjivih materija. U njima živi složena zajednica mikroorganizama koja se naziva crijevna mikrobiota.
Različite bakterije i drugi mikroorganizmi učestvuju u procesima važnim za funkcionisanje probavnog sistema. Zbog toga naučnici već godinama istražuju može li konzumacija određenih fermentisanih namirnica uticati na sastav i aktivnost crijevne mikrobiote.
Kefir može sadržavati žive mikroorganizme, ali važno je naglasiti da se svaki mikroorganizam iz fermentisane hrane ne smatra automatski dokazanim probiotikom. Da bi se određeni soj nazvao probiotičkim, potrebno je pokazati njegovu korist za zdravlje u odgovarajućoj količini.
Pojedina istraživanja ukazuju na to da kefir može imati povoljan uticaj na određene probavne tegobe. Međutim, rezultati se ne mogu jednako primijeniti na sve ljude, jer se razlikuju i korišteni proizvodi i zdravstveno stanje ispitanika.
Osobe koje imaju nadutost, grčeve ili neredovnu stolicu ne bi trebale pretpostaviti da će kefir nužno riješiti njihove probleme. Kod nekih ljudi može biti dobro podnošljiv, dok kod drugih određeni fermentisani proizvodi mogu izazvati dodatne smetnje.
VAŽNA RAZLIKA
Kefir može sadržavati žive mikroorganizme, ali njihovo prisustvo samo po sebi nije dokaz da određeni proizvod liječi probavne bolesti. Učinak zavisi od konkretnih mikroorganizama, njihove količine i individualnih karakteristika osobe koja ga konzumira.
Za mnoge ljude kefir ipak može predstavljati praktičnu namirnicu kojom će obogatiti svakodnevnu ishranu. Posebno može biti zanimljiv onima koji žele uključiti više fermentisanih proizvoda u jelovnik, a pritom voditi računa o ukupnoj kvaliteti prehrane.
Kefir, imunitet i zdravlje kostiju: Šta treba znati?
Jedna od najčešćih tvrdnji povezanih s kefirom jeste da doprinosi jačanju imuniteta. Razlog za takvo interesovanje nalazi se u povezanosti crijevne mikrobiote i imunološkog sistema.
Mikroorganizmi koji žive u crijevima učestvuju u složenim procesima povezanim s imunološkim odgovorom. Istraživanja probiotika zbog toga obuhvataju i njihov mogući uticaj na određena zdravstvena stanja.
Ipak, nije dokazano da redovno pijenje kefira samo po sebi sprječava virusne i bakterijske infekcije ili garantuje brži oporavak nakon bolesti. Takve tvrdnje bile bi previše pojednostavljene, posebno zato što imunitet zavisi od velikog broja faktora.
Uravnotežena prehrana, kvalitetan san, fizička aktivnost i odgovarajuća zdravstvena zaštita imaju važnu ulogu u očuvanju općeg zdravlja. Kefir se može uklopiti u takve navike, ali ih ne može zamijeniti.
Kada je riječ o kostima, mliječni kefir može biti značajan izvor kalcija. Ovaj mineral važan je za očuvanje normalne strukture kostiju i zuba, a učestvuje i u drugim fiziološkim procesima.
Kefir također može sadržavati proteine i druge hranjive materije, ali količina pojedinih vitamina i minerala razlikuje se među proizvodima. Posebno je važno ne pretpostaviti da svaka vrsta kefira sadrži velike količine vitamina K ili drugih nutrijenata bez provjere deklaracije.
Osobe koje žele voditi računa o zdravlju kostiju trebaju posmatrati cjelokupan unos kalcija, vitamina D, proteina i drugih važnih sastojaka, uz redovnu fizičku aktivnost prilagođenu vlastitim mogućnostima.
Mogu li ga piti osobe koje teže podnose mlijeko?
Još jedna zanimljiva osobina kefira jeste činjenica da se tokom fermentacije razgrađuje dio laktoze, odnosno prirodnog šećera koji se nalazi u mlijeku.
Zbog toga određene osobe koje imaju poteškoće s varenjem laktoze mogu lakše podnositi kefir nego obično mlijeko. U jednom manjem istraživanju zabilježeno je poboljšanje probave laktoze kod odraslih osoba koje su konzumirale kefir.
Međutim, to ne znači da je mliječni kefir potpuno bez laktoze. Njena količina zavisi od proizvoda i procesa fermentacije, a individualna tolerancija može se znatno razlikovati.
Osobe s intolerancijom na laktozu trebaju obratiti pažnju na reakciju vlastitog organizma i deklaraciju proizvoda. Za one koji imaju izražene tegobe postoje i proizvodi posebno označeni kao bezlaktozni.
Važno je razlikovati intoleranciju na laktozu od alergije na mliječne proteine. Kod alergije na mlijeko obični mliječni kefir nije odgovarajuća zamjena, jer fermentacija ne uklanja pouzdano proteine koji izazivaju alergijsku reakciju.
NA ŠTA OBRATITI PAŽNJU PRI KUPOVINI?
Pri izboru kefira korisno je pogledati sastav proizvoda, sadržaj dodanog šećera i uslove čuvanja. Obični, nezaslađeni kefir često je jednostavniji izbor za osobe koje žele izbjeći nepotrebno dodavanje šećera u svakodnevnu ishranu.
