U današnjem članku donosimo jednu zanimljivost o načinu života starijih Japanaca i navikama koje se povezuju s očuvanjem mentalne aktivnosti u poznim godinama. Japan se često spominje kao primjer zemlje u kojoj dugovječnost, tradicionalna prehrana i aktivna svakodnevica zauzimaju važno mjesto u društvu. Iako demencija nije rijetka niti nepoznata u ovoj zemlji, određeni obrasci ponašanja mogu poslužiti kao inspiracija za zdraviji način života. Posebno se izdvajaju četiri navike koje se mogu primijeniti gotovo svuda, bez skupih preparata i velikih promjena svakodnevne rutine.

Kada se govori o dugovječnosti, Japan je jedna od zemalja koje se veoma često spominju. Veliki broj stanovnika doživljava duboku starost, a interesovanje za njihove životne navike prisutno je među naučnicima, nutricionistima i stručnjacima koji proučavaju starenje.Posebno zanimanje izaziva pitanje kako sačuvati pamćenje, pažnju i sposobnost samostalnog funkcionisanja što duže.

U popularnim tekstovima ponekad se može pročitati da Japanci gotovo ne obolijevaju od demencije. Međutim, takva tvrdnja nije tačna.Demencija je prisutna i u Japanu, gdje predstavlja značajan javnozdravstveni problem zbog velikog udjela starijeg stanovništva.

Istraživanja pokazuju da se učestalost bolesti mijenja kroz vrijeme, a na nju utječu dob stanovništva, zdravstvene okolnosti i brojni drugi faktori.

To ipak ne znači da iz određenih životnih navika ne možemo izvući korisne pouke.

Naprotiv, neke tradicionalne prakse i savremene navike stanovnika Japana poklapaju se s preporukama međunarodnih stručnjaka za očuvanje kognitivnog zdravlja.

1. Svakodnevno kretanje – mozak voli aktivno tijelo

Jedna od navika koje se često povezuju s japanskim načinom života jeste redovno kretanje.

U mnogim gradovima pješačenje je sastavni dio svakodnevice. Ljudi hodaju do prodavnica, stanica javnog prevoza, parkova i drugih mjesta koja redovno posjećuju.

Među starijim stanovništvom prisutne su i različite aktivnosti poput jutarnjih vježbi, laganog istezanja, šetnji i rekreativnog bavljenja fizičkom aktivnošću.

Takve navike mogu biti korisne ne samo za mišiće i zglobove nego i za zdravlje mozga.

Redovno kretanje povezano je s boljim kardiovaskularnim zdravljem, što je važno jer mozak zavisi od neprekidnog dotoka krvi i kisika.

Fizička aktivnost također pomaže u regulaciji krvnog pritiska, tjelesne težine i šećera u krvi.

Upravo su povišen krvni pritisak, dijabetes i fizička neaktivnost među faktorima koji se povezuju s povećanim rizikom od demencije.

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje redovnu fizičku aktivnost kao jednu od važnih mjera za očuvanje zdravlja i smanjenje rizika od kognitivnog propadanja.

Za većinu odraslih korisno je postepeno težiti najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti sedmično, ako zdravstveno stanje to dopušta.

To ne mora značiti odlazak u teretanu ili intenzivno vježbanje.

Brža šetnja, rad u vrtu, vožnja bicikla ili lagane vježbe mogu predstavljati dobar početak.

Starijim osobama posebno mogu koristiti i vježbe ravnoteže i snage, prilagođene njihovim sposobnostima.

Najvažnije je izbjegavati dugotrajnu neaktivnost i pronaći oblik kretanja koji se može održavati tokom vremena.

Prva navika: Pokrenite tijelo svaki dan

Svakodnevne šetnje, lagane vježbe i druge aktivnosti prilagođene zdravstvenom stanju mogu pomoći očuvanju kardiovaskularnog zdravlja i smanjenju rizika od kognitivnog propadanja. Nije neophodan intenzivan trening, ali je važna redovnost.

2. Tradicionalna prehrana – manje pretjerivanja, više raznovrsnosti

Japanska kuhinja često se opisuje kao jedan od zanimljivih primjera prehrane zasnovane na raznovrsnim namirnicama.

U tradicionalnim jelima zastupljeni su riba, povrće, riža, soja, alge i različite vrste fermentisanih proizvoda.

Takva prehrana može sadržavati vrijedne hranjive materije koje doprinose normalnom funkcionisanju organizma.

Posebno se često spominje riba, koja kod određenih vrsta predstavlja izvor omega-3 masnih kiselina.

Ove masne kiseline imaju važne uloge u organizmu, uključujući funkciju nervnih ćelija.

Međutim, nije dokazano da samo konzumiranje ribe ili uzimanje omega-3 suplemenata automatski sprečava demenciju.

Mnogo je važniji cjelokupan obrazac prehrane.

Povrće, voće, integralne žitarice, mahunarke, orašasti plodovi i odgovarajući izvori proteina mogu biti dio jelovnika koji podržava opće zdravlje.

Posebno je značajna povezanost prehrane sa zdravljem krvnih sudova.

Visok krvni pritisak, povišen holesterol i dijabetes mogu povećati rizik od zdravstvenih komplikacija koje utječu i na mozak.

Uravnotežena prehrana zato predstavlja važan dio dugoročne brige o organizmu.

U japanskoj kulturi često se spominje i princip umjerenosti u količini hrane.

Posebno je poznata izreka hara hachi bu, koja se povezuje s navikom da se obrok završi prije osjećaja potpune sitosti.

To nije medicinski propisana metoda prevencije demencije, ali podsjeća na važnost osluškivanja osjećaja gladi i sitosti.

Ipak, treba imati na umu da nisu sva tradicionalna japanska jela automatski zdrava za svakoga.

Pojedini proizvodi, poput određenih supa, umaka i konzervisanih namirnica, mogu sadržavati velike količine soli.

Zbog toga je korisno birati raznovrsne obroke i voditi računa o ukupnom unosu natrija.

Za očuvanje zdravlja mozga važnije je dugoročno održavati kvalitetnu prehranu nego tražiti jednu posebnu namirnicu s navodno čudesnim djelovanjem.

3. Druženje i osjećaj pripadnosti – važni i za mentalno zdravlje

Jedan od faktora koji se sve češće proučava u kontekstu zdravog starenja jeste održavanje društvenih odnosa.

Ljudi su društvena bića, a razgovor, zajedničke aktivnosti i osjećaj pripadnosti mogu imati važnu ulogu u emocionalnom zdravlju.

U pojedinim japanskim zajednicama starije osobe učestvuju u lokalnim okupljanjima, rekreativnim aktivnostima, volonterskim programima i različitim društvenim događajima.

Posebno su poznate određene zajednice u kojima se njeguje međusobna podrška i održavanje prijateljstava tokom dugog vremenskog perioda.

Međutim, važno je naglasiti da takav način života nije podjednako zastupljen u svim dijelovima Japana.

Kao i u drugim razvijenim zemljama, i u Japanu postoje problemi usamljenosti i društvene izolacije starijih osoba.

Ipak, primjeri aktivnog uključivanja u zajednicu mogu predstavljati korisnu inspiraciju.

Istraživanja pokazuju da je društvena izolacija povezana s povećanim rizikom od demencije.

Redovni kontakti s porodicom i prijateljima mogu doprinijeti boljem raspoloženju i pružiti osjećaj sigurnosti.

Razgovori također uključuju brojne mentalne procese, od prisjećanja događaja do praćenja razgovora i izražavanja vlastitih misli.

Za starije osobe posebno mogu biti korisne aktivnosti koje kombinuju druženje i kretanje.

Zajednička šetnja, odlazak na pijacu ili sastanak s prijateljima mogu biti jednostavan način održavanja aktivne svakodnevice.

Nije potrebno imati veliki broj poznanika.

Nekoliko bliskih i kvalitetnih odnosa može biti mnogo značajnije od velikog broja površnih kontakata.

Osobama koje žive same korisno može biti uključivanje u lokalne aktivnosti, kulturna društva ili druge oblike zajedničkog provođenja vremena.

Treća navika: Održavajte kontakte s ljudima

Društvena izolacija povezana je s većim rizikom od kognitivnog propadanja. Redovni razgovori, susreti s prijateljima, porodične aktivnosti i uključivanje u zajednicu mogu doprinijeti mentalnom i emocionalnom zdravlju, iako ne predstavljaju garantovanu zaštitu od demencije.

4. Stalno učenje i mentalna aktivnost – mozak treba nove izazove

Jedna od zanimljivih osobina zdravog starenja jeste spremnost da se nove stvari uče i u poznim godinama.

U Japanu postoje različiti programi cjeloživotnog obrazovanja, kulturne aktivnosti i hobiji koji omogućavaju starijim osobama da ostanu mentalno angažovane.

Neki se bave kaligrafijom, učenjem jezika, čitanjem, tradicionalnim igrama ili različitim kreativnim vještinama.

Posebno je važno što mnoge od ovih aktivnosti zahtijevaju pažnju, pamćenje i koordinaciju.

Učenje nove vještine uključuje različite dijelove mozga i može doprinijeti održavanju određenih kognitivnih sposobnosti.

Međutim, nije dokazano da jedna konkretna aktivnost, poput rješavanja ukrštenica ili igranja društvenih igara, može potpuno spriječiti Alzheimerovu bolest.

Stručnjaci sve više naglašavaju važnost raznovrsnog mentalnog angažovanja.

Čitanje knjiga, učenje stranog jezika, bavljenje muzikom ili razvijanje novih praktičnih vještina mogu biti zanimljivi načini održavanja aktivnosti.

Posebno korisne mogu biti aktivnosti koje istovremeno uključuju društveni kontakt i mentalni napor.

Naprimjer, pridruživanje književnom klubu podrazumijeva čitanje, razmišljanje i razgovor s drugim ljudima.

Učenje plesa može kombinovati pamćenje koraka, koordinaciju pokreta i fizičku aktivnost.

Čak i svakodnevne promjene rutine, poput pripreme novog recepta ili učenja korištenja određene tehnologije, mogu predstavljati mentalni izazov.

Važno je da aktivnost odgovara interesovanjima i sposobnostima osobe.

Prisila na komplikovane zadatke koji izazivaju stalnu frustraciju nije neophodna za očuvanje mentalne aktivnosti.

Mnogo je korisnije pronaći nešto što donosi zadovoljstvo i motiviše osobu da ostane angažovana.

Zašto demencija ipak predstavlja ozbiljan problem u Japanu?

Iako Japan ima mnogo dugovječnih stanovnika, to ne znači da je njegova populacija zaštićena od neurodegenerativnih bolesti.

Naprotiv, demencija predstavlja značajan izazov za japanski zdravstveni sistem i porodice koje brinu o starijim osobama.

Prema istraživanjima, milioni ljudi u Japanu žive s demencijom, a broj oboljelih povezan je i s velikim udjelom stanovništva starije dobi.

Jedna dugoročna japanska studija pokazala je da se učestalost demencije među starijim stanovnicima tokom prethodnih decenija mijenjala.

U zajednici Hisayama zabilježen je rast učestalosti tokom ranijih perioda praćenja, dok su noviji podaci pokazali određeno smanjenje.

Takvi nalazi ukazuju da trendovi nisu jednostavni i da na njih utječe više faktora.

Životne navike mogu igrati ulogu, ali nisu jedino objašnjenje razlika među populacijama.

Genetska predispozicija, dob, obrazovanje, zdravstvena zaštita, hronične bolesti i brojni drugi faktori također utječu na rizik.

Zbog toga nije opravdano tvrditi da Japanci rijetko obolijevaju od demencije samo zato što jedu određenu hranu ili svakodnevno šetaju.

Mnogo je preciznije govoriti o mogućim zaštitnim navikama koje se mogu primjenjivati u različitim društvima.

Šta još ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja mozga?

Pored četiri navedene navike, postoje i drugi faktori koje stručnjaci smatraju važnim za smanjenje rizika od kognitivnog propadanja.

Posebnu pažnju zaslužuju krvni pritisak, dijabetes i povišene masnoće u krvi.

Dugotrajno narušeno zdravlje krvnih sudova može negativno utjecati na funkciju mozga.

Zbog toga redovni zdravstveni pregledi i odgovarajuće liječenje hroničnih bolesti imaju važno mjesto u prevenciji.

Gubitak sluha i oštećenje vida također se ubrajaju među faktore povezane s većim rizikom od demencije.

Pravovremeni pregledi i odgovarajuća pomagala mogu pomoći očuvanju svakodnevnog funkcionisanja i komunikacije.

Važno je i izbjegavanje pušenja te ograničavanje konzumiranja alkohola.

Kvalitetan san i briga o mentalnom zdravlju također doprinose općem zdravstvenom stanju.

Istraživanja pokazuju da na rizik od demencije mogu utjecati brojni faktori tokom cijelog života.

To znači da briga o mozgu ne počinje tek nakon šezdesete ili sedamdesete godine.

Zdrave navike imaju značaj i u srednjoj životnoj dobi, pa čak i ranije.

Posebno je važno reagovati kada se pojave neuobičajene i progresivne promjene pamćenja, orijentacije, govora ili sposobnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti.

Povremeno zaboravljanje imena ili mjesta na kojem smo ostavili određeni predmet ne mora značiti demenciju.

Međutim, poteškoće koje se pogoršavaju ili ozbiljno ometaju svakodnevni život zahtijevaju medicinsku procjenu.

Slika može predstavljati tekst

Četiri navike za aktivniji mozak

Redovno se krećite, jedite raznovrsno, održavajte kvalitetne društvene kontakte i nastavite učiti nove stvari. Ove navike mogu podržati zdravlje mozga i doprinijeti smanjenju određenih faktora rizika, ali nijedna od njih ne može garantovati sprečavanje demencije.

Japanski primjeri aktivnog starenja pokazuju koliko svakodnevne navike mogu biti važan dio kvaliteta života.

Ipak, nije potrebno živjeti u Japanu, jesti isključivo japansku hranu ili usvajati potpuno drugačiju kulturu da bi se primijenili određeni korisni principi.

Šetnja po vlastitom naselju, domaći obrok bogat povrćem, razgovor s prijateljima i učenje nečega novog dostupni su mnogim ljudima, bez obzira na mjesto stanovanja.

Posebno je korisno što se takve navike mogu uvoditi postepeno.

Osoba koja se malo kreće može početi kraćim šetnjama, dok neko ko već vodi aktivan život može pronaći dodatni mentalni izazov kroz novi hobi.

Starije osobe koje žive same mogu pokušati češće održavati kontakt s porodicom ili učestvovati u aktivnostima lokalne zajednice.

Važno je pritom izbjegavati očekivanje da će jedna promjena potpuno ukloniti rizik od bolesti.

Demencija je složeno zdravstveno stanje, a njeni uzroci nisu povezani samo s jednom navikom ili namirnicom.

Upravo zato stručne preporuke naglašavaju kombinaciju fizičke aktivnosti, pravilne prehrane, društvene uključenosti, mentalnog angažovanja i kontrole zdravstvenih faktora rizika.

Četiri navike povezane s aktivnim načinom života mogu predstavljati jednostavan početak za sve koji žele više pažnje posvetiti pamćenju, koncentraciji i općem zdravstvenom stanju.

Njihova najveća vrijednost nije u obećanju da će potpuno spriječiti starenje mozga, nego u mogućnosti da svakodnevni život učine aktivnijim, kvalitetnijim i ispunjenijim.

Preporučujemo