Skoro da ne postoji osoba koja nije osjetila nelagodnost ili bol u ramenu koja može biti bezazlena i prolazna. Međutim ako je ta bol stalna i pojačava se potrebno je potražiti savjet ljekara koji će pretragama otkriti uzrok.
Rameni zglob, iako vrlo fleksibilan, također je poznat po nedostatku stabilnosti, što ga čini jednim od najnesigurnijih zglobova u tijelu. Ima vitalnu ulogu u raznim dnevnim zadacima, uključujući dotjerivanje, odijevanje, jelo, vježbanje i upravljanje vozilom. Uzimajući u obzir njegovu čestu zahvaćenost, svaka nelagoda u ramenu može imati značajan utjecaj na opću dobrobit osobe.
Identificiranje izvora boli i pravovremeno rješavanje istog ključni su čimbenici u očuvanju optimalnog funkcioniranja ovog zgloba. Postoji nekoliko stanja i ozljeda koje mogu rezultirati bolom u desnom ramenu. Ključno je razlikovati simptome za pravilan i učinkovit odgovor, iako postoji manje bolesti povezanih s ovim problemom.
Nakon nekoliko dana odmora, bol uzrokovana upalom mišića vjerojatno će se smanjiti. Korisno je suzdržati se od aktivnosti koje pogoršavaju bol kako bi se olakšao proces ozdravljenja. Bol i oteklina mogu biti uzrokovani upalom burze, koja je vrećica ispunjena tekućinom koja pomaže smanjiti trenje između kostiju i tetiva. Sindrom se može prepoznati po ograničenom opsegu pokreta u ramenu i upornoj boli koja može trajati nekoliko mjeseci.
Akutna bol može biti uzrokovana ozljedama poput istegnuća ili uganuća. Dok se sindrom karpalnog tunela obično povezuje s bolovima u zapešću, važno je napomenuti da može rezultirati i nelagodom u ramenu. Kada je rame u pokretu, tendinitis, odnosno upala tetive, može uzrokovati nelagodu.
- Ako bol u desnom ramenu traje duže od nekoliko tjedana ili čak mjeseci, ključno je potražiti liječničku pomoć kako bi se podvrgla temeljitoj procjeni i primilo odgovarajuće liječenje. Kada osjećate bol u lijevom ramenu, važno je uzeti u obzir da to potencijalno može biti indikacija ozbiljnijih stanja za razliku od puke upale mišića.
Pojedinci koji osjećaju stalnu bol u lijevom ramenu i lopatici, na koju ne utječe primjena lijekova protiv bolova, često traže hitnu liječničku pomoć. Ova nelagoda može poslužiti kao pokazatelj iznenadnog srčanog udara. Istraživanja su pokazala da su osobe koje imaju povećanu osjetljivost na srčane bolesti posebno osjetljive na osjećaj nelagode u ramenima.
Takvi čimbenici rizika uključuju hipertenziju, povišenu razinu kolesterola i dijabetes. Utvrđeno je da su osobe s najizraženijim čimbenicima rizika 2-6 puta sklonije patiti od bolova u ramenu u usporedbi s onima bez tih čimbenika rizika. Dodatno, vjerojatnost razvoja tendinopatije bila je 6 puta veća unutar ove skupine.
Bol u ramenu može se ublažiti učinkovitim upravljanjem krvnim tlakom i drugim čimbenicima rizika koji su povezani sa srčanim bolestima. Poduzimanje brzih mjera kada osjetite nelagodu u ramenu može pomoći u izbjegavanju ozbiljnijih problema. Razmotrite sljedeće prijedloge: U slučaju da bol potraje dulje od nekoliko tjedana, preporučljivo je potražiti liječničku pomoć.
Redovito kontrolirajte svoj krvni tlak, kolesterol i razinu šećera u krvi kako biste ih održali unutar normalnih granica. Na taj način možete smanjiti vjerojatnost da ćete osjetiti bol u ramenu. U slučaju da bolovi proizlaze iz upale mišića ili tetiva, preporučljivo je mirovati i suzdržati se od aktivnosti koje mogu pogoršati stanje. Kako biste sačuvali snagu i fleksibilnost ramena, korisno je redovito se baviti vježbama.
Uključivanje aktivnosti poput istezanja, joge ili pilatesa u vašu rutinu može se pokazati korisnim. Uzroci boli u ramenu mogu varirati, u rasponu od manje upale u mišićima do potencijalno ozbiljnih problema sa srcem. Bitno je odmah reagirati na bilo kakvu tegobu i potražiti liječničku pomoć kako bi se osigurala točna dijagnoza i odgovarajuće liječenje.
Osim toga, upravljanje rizičnim čimbenicima povezanim sa srčanim bolestima može pomoći u ublažavanju boli i poboljšati opću dobrobit. Važno je obratiti pažnju na svoje tijelo i ne zanemariti simptome koji traju dulje vrijeme.
