U današnjem članku podsjećamo na jedan od najstarijih i najljepših običaja našeg naroda – sijanje božićne pšenice. Više u nastavku ćlanka…
Ovaj jednostavan, ali duboko simboličan čin povezuje nas s prirodom, vjerom i naslijeđem koje se prenosilo kroz generacije. Iako se radi o malom ritualu, u njemu se krije snažna poruka: onaj ko s vjerom sije, ubire blagoslov.
Simbolika običaja
Sijanje božićne pšenice odavno je prepoznato kao znak života, zdravlja i napretka. Njena svježa, zelena boja podsjeća na snagu prirode i obnovu, dok se bujnost i visina njenih stabljika tumače kao nagovještaj kakva će godina biti pred nama. Ako pšenica naraste gusta i jednaka, vjeruje se da će nadolazeća godina biti rodna i sretna. Ako je pak rijetka i neravnomjerna, smatralo se da će biti izazova i prepreka.
Nekada davno, domaćice su s posebnom pažnjom birale dan kada će posijati pšenicu. Vjerovalo se da sam datum sjetve nosi određenu energiju koja oblikuje budućnost doma. Zato je običaj bio da se pšenica sadi u dane koji su smatrani sretnima i blagoslovenima.
Koji dan je najbolji?
Prema narodnom predanju, pšenica se najčešće sije 13. decembra, na dan Svete Lucije, ili 16. decembra, na Svetog Spiridona. Smatralo se da su ovi datumi usklađeni s prirodnim ritmovima i da upravo tada sjeme prima najveći blagoslov. Ako pšenica do Božića nikne visoka i gusta, to je bio znak da će cijela godina proteći u miru, zdravlju i blagostanju.
U suštini, dan sjetve nije samo tehnički detalj. To je trenutak kada porodica unosi vjeru u svoj dom, kada se obična zrna pretvaraju u simbol nade i povezanosti s Bogom.
Kako pravilno posijati božićnu pšenicu?
Iako je običaj jednostavan, postoje mali koraci koji osiguravaju da pšenica nikne lijepa i bujna:
-
Priprema sjemena – Dan prije nego što planirate sijanje, potopite zrna pšenice u mlaku vodu i ostavite ih da prenoće. Na taj način pokrećete proces klijanja. Ujutro ih ocijedite i osušite na ubrusu.
-
Odabir posude – Najčešće se koristi tanjir, plitka zdjelica ili mala saksija. Na dno se stavlja vlažna vata ili tanki sloj zemlje. Zrna rasporedite ravnomjerno i gusto, jer će tako kasnije izgledati ljepše i zelenije.
-
Njegovanje – Preko pšenice stavite tanak sloj zemlje ili vate i zalijte s malo vode. Najbolje je da posudu prekrijete folijom nekoliko dana – ona stvara efekat malog staklenika. Kada se pojave prvi izdanci, folija se skida, a pšenica stavlja na svijetlo mjesto, dalje od direktnog izvora toplote. Zaliva se umjereno, najbolje prskanjem. Jedna kašika vode dnevno obično je dovoljna.
-
Održavanje izgleda – Ako primijetite da pšenica raste nakrivljeno, povremeno okrenite posudu prema svjetlu. Kada dostigne visinu od 10 do 15 cm, vrhovi se mogu skratiti makazicama kako bi izgledala urednije.
-
Ukrasi – Tradicionalno, oko posude se stavlja traka u tri boje: crvenu, bijelu i plavu. One simbolizuju vjeru, ljubav i zajedništvo.
Zašto čuvati ovaj običaj?
- U vremenu kada tehnologija i brz način života često odvlače pažnju od jednostavnih stvari, običaji poput sijanja božićne pšenice podsjećaju nas na ono što je zaista važno – porodicu, toplinu doma i povezanost s prirodom. Ovaj mali ritual uči nas strpljenju, jer moramo čekati da se zrna pretvore u mlade izdanke. Uči nas pažnji, jer pšenica traži redovno zalivanje i brigu. I na kraju, podsjeća nas da se trud i ljubav uvijek isplate.
Kada na Božić u domu zasija zelena pšenica, ona nije samo ukras na stolu. Ona je simbol nade u novu, bolju godinu. Njeni izdanci podsjećaju da nakon svake zime dolazi proljeće, da poslije tame dolazi svjetlo, i da svaki trud donosi svoj plod.
Čuvajući ovaj običaj, mi ne sijemo samo sjeme – sijemo vjeru da će naredna godina biti bolja, zdravija i sretnija. To je podsjetnik da blagoslov ne dolazi uvijek u velikim stvarima, već često u malim, svakodnevnim gestovima koji nose veliku simboliku.
Neka i vaša pšenica, posađena u pravo vrijeme i s vjerom u srcu, donese u vaš dom mir, zdravlje i obilje. Jer kao što kaže stara izreka: “Ko s vjerom sije, taj žanje blagoslov.
