Nakon surove antarktičke zime, 26 ljudi sprovodi neobičan eksperiment na izolovanom području. Prema informacijama Britanske radiodifuzne korporacije, početak je obilježio ledeni oproštaj kada je brod “Ernest Shackleton” isplovio s obale, a snežna lopta se podigla s neba i krenula prema “Evropi”. Nestor Shackleton. Ploveći kroz nemirni Južni okean, brod ostavlja 26 izdržljivih pojedinaca na snježnom ostrvu na zaleđenom vrhu Antarktičkog poluostrva. Oni koji su mahali u pozdrav s obale promatrali su kako njihova posljednja opipljiva veza s ostatkom svijeta nestaje u surovom ledenom krajoliku. Šest mjeseci zime približava se, a ipak žive potpuno izolovani od ostatka svijeta na najhladnijem kontinentu na planeti.”Brže je izbaciti ljude s Međunarodne svemirske stanice zimi nego ih medicinski evakuirati s Antarktika”, izjavio je Marlon Clark, jedan od 26 međunarodnih istraživača i pomoćnog osoblja koji borave u istraživačkoj stanici za proučavanje rotora Britanskog antarktičkog instituta. Clarke je podijelio svoje iskustvo u martu 2018. na ostrvu Adelaide, zapadno od Antarktičkog poluostrva.
Antarktik, najmanje naseljen kontinent na Zemlji, bez stalnog stanovništva, ima samo nekoliko istraživačkih stanica i baza raspršenih po 14 miliona kvadratnih kilometara smrznute zemlje. “Dakle, zaista ste izolovani”, naglasio je Clark. “‘Antarktička zima’ nosi sa sobom mnogo misterija i legendi. Iščekivanje je snažan osjećaj, ali i svijest: ‘Okej, ovo je stvarno, i bit ću ovdje još dugo, dugo vremena’.” U idućih 26 sedmica, Clark i njegovi kolege iz Rothera će raditi, jesti i družiti se s malo kontakta s kućom usred gotovo trajnog mraka i surovih vremenskih uslova.Samo kako bi imali društvo i ograničenu zabavu u bazi, ovi “zimovci”, kako ih nazivaju, neprestano razgovaraju i dijele iskustva jedni s drugima. Marlon Clark, koji je bio uključen u koordinaciju Wintererove kolekcije snimaka, opisuje njihovu svakodnevnu interakciju: “Razgovarali bismo dok smo radili, odmarali se, igrali bilijar ili bili u sobi. Imali smo priliku brzo saznati životne priče jedni drugih. Raspravljali smo o vremenskim uvjetima, jakim vjetrovima, ledenom oceanu, santama leda i oblacima. Međusobno smo se opuštali, dijeleći mnogo riječi o vremenu.” Njihov zajednički jezik je engleski, obogaćen specifičnim slengom karakterističnim za antarktičke istraživačke stanice – no o tome će biti riječi kasnije.
Antarktik, kontinent na južnom polu, predstavlja najmanje naseljeni kontinent na Zemlji. Ime potiče od grčke riječi ανταρκτικός (antarktikos), što znači “nasuprot Arktiku”. Smješten gotovo u potpunosti južno od Antarktičkog kruga, okružen je Južnim okeanom. Veći dio Antarktika prekriven je antarktičkim ledenim pokrivačem, prosječne debljine 1,9 km. Poznat kao najhladnije mjesto na Zemlji, oko 98% njegove površine prekriveno je snijegom i ledom.Antarktik se često miješa s Arktikom, smještenim na sjevernom polu Zemlje. Po veličini, Antarktik je peti kontinent na svijetu, iza Azije, Afrike, Sjeverne Amerike i Južne Amerike. Prosječno je najhladniji i najvjetrovitiji kontinent na Zemlji, s minimalnim padavinama. S površinom od 14,425 miliona km2, Antarktik je treći najmanji kontinent nakon Europe i Okeanije. Tehnički gledano, zbog malih količina padavina, osim uz obale, smatra se najvećom pustinjom na Zemlji.Na Antarktiku nema stalnih ljudskih naselja, a životinjski svijet čine vrste prilagođene hladnoći poput pingvina, foka, lišajeva te raznih vrsta algi. Kontinent se uglavnom smatra polarnom pustinjom, s godišnjim padavinama od preko 200 mm duž obale i znatno manje u unutrašnjosti. Oko 70% svjetskih rezervi slatke vode zamrznuto je na Antarktiku, što, ako bi se otopilo, dovelo bi do podizanja globalnog nivoa mora za gotovo 60 metara. Antarktik drži rekord za najnižu izmjerenu temperaturu na Zemlji, -89,2 °C, dok priobalni regioni ljeti mogu dostići temperature preko 10 °C. Domaće vrste uključuju grinje, nematode, pingvine, foke i tardigrade, a vegetacija, gdje se pojavljuje, uglavnom je u obliku lišajeva ili mahovine.
