Da bismo bili zdravi potrebno je da u naš organizam unosimo sve tvari koje su mu potrebne. Tu prije svega mislimo na minerale i vitamine čiji nedostatak može dovesti do simptoma koje ljudi najčešće zanemaruju.
Može proći dosta vremena da se u tijelu razvije nedostatak vitamina D, a prepoznavanje simptoma može biti teško budući da su često suptilni ili teško uočljivi. Točnije, naša tijela stvaraju vitamin D kada su izložena sunčevoj svjetlosti, što ukazuje na to da pojedinci koji provode malo vremena vani ili žive u regijama s manje sunčeve svjetlosti imaju veću vjerojatnost da će osjetiti nedostatak.
Kako su pokazatelji nedostatka vitamina D često prilično suptilni. Ipak, ako pojedinac osjeti bolove u kostima, ključno je procijeniti razinu ovog vitamina u krvi, što se lako može učiniti laboratorijskim testovima. Tipični referentni rasponi za vitamin D općenito su između 75 do 150 nanomola po litri, ili 30 do 60 nanograma po mililitru, ovisno o mjernoj jedinici koju koristi laboratorij. Kada se nedostatak pogorša i nastavi tijekom duljeg razdoblja, slabost mišića može postati sve vidljivija, čineći dnevne aktivnosti još izazovnijim.
Na primjer, starijim odraslim osobama penjanje uz stepenice ili ustajanje s tla može biti prilično izazovno. Kako mišićna snaga opada, ove temeljne radnje zahtijevaju povećanu energiju, što rezultira značajnom frustracijom. Osim toga, osobe s niskom razinom vitamina D često doživljavaju trajni umor, ukočenost zglobova nakon buđenja i suhu kožu, čimbenike koji mogu negativno utjecati na njihovu ukupnu kvalitetu života. Postoji povećani rizik od prijeloma kod starijih osoba i žena u menopauzi.
- Ključno je naglasiti da se ovaj rizik ne odnosi samo na tipične prijelome koji zahtijevaju medicinsku intervenciju i gips, već i na mikrofrakture – male, gotovo nevidljive pukotine koje obično zahvaćaju kralježnicu, zajedno s kostima ruku i nogu. Ove suptilne ozljede često ostaju nezapažene dulje vrijeme, ali progresivno potkopavaju snagu koštane strukture i povećavaju šanse za nastanak značajnijih ozljeda. Kako bi se smanjio rizik od nedostatka vitamina D, preporučljivo je provesti najmanje 15 minuta na otvorenom dva puta dnevno, kad god je to moguće.
Sunčeva svjetlost je moćan i prirodan izvor vitamina D, ključnog za potporu bitnih tjelesnih funkcija i jačanje kostiju. Za pojedince koji ne mogu često izlaziti vani zbog zdravstvenih problema ili geografskih ograničenja, dodaci vitamina D mogu biti prikladna alternativa, idealno ih je uzimati pod nadzorom liječnika. Osobe s kroničnim stanjima poput dijabetesa, hipertenzije i opstruktivne plućne bolesti trebale bi obratiti posebnu pozornost na unos vitamina D jer su pod povećanim rizikom od komplikacija povezanih s niskom razinom ovog vitamina.
DODATNI TEKST
Dok vježbe za oči možda neće poboljšati vid kod osoba s očnim stanjima poput katarakte, kratkovidnosti ili makularne degeneracije, one mogu ublažiti naprezanje očiju kod onih koji dulje vrijeme provode pred ekranima. Digitalno naprezanje očiju je raširen problem za one koji rade na računalu tijekom dana. U nastavku su upute za izvođenje ovih vježbi. Simptomi poput suhih očiju, zamagljenog vida, vizualnog umora i glavobolja mogu proizaći iz ovog stanja. Bavljenje jednostavnim vježbama može pomoći u smanjenju utjecaja digitalnog naprezanja očiju.
Za izvođenje jedne takve vježbe pronađite udoban položaj. Postavite kažiprst nekoliko centimetara od očiju i fokusirajte se na njega. Postupno odmičite prst od lica zadržavajući pažnju na njemu. Odvojite trenutak i zagledajte se u daljinu. Usredotočite se na ispružene prste i postupno ih vraćajte u svoj vidokrug. Preusmjerite pozornost na udaljene predmete i koncentrirajte se na njih. Vježbe fokusiranja mogu pomoći u ublažavanju naprezanja očiju.
