U današnjem članku vam pišemo na temu krvnih ugrušaka, odnosno tromboze i važnosti prepoznavanja simptoma koji nam tijelo šalje.Saznajte…
S obzirom na to da je zdravlje srca i krvnih žila jedan od ključnih faktora za dug život, važno je razumjeti kako se krvni ugrušci stvaraju i kako ih prepoznati na vrijeme kako bismo spriječili ozbiljne zdravstvene posljedice.
Tromb ili krvni ugrušak je ozbiljan zdravstveni problem koji može ugroziti život ako se ne prepozna na vrijeme.
Na sreću, postoji mnogo simptoma koji nam tijelo šalje kao upozorenje da nešto nije u redu. Kada krvni ugrušak nastane, tijelo može reagirati bolovima, oticanjem, crvenilom ili čak osjećajem topline u području gdje je ugrušak prisutan. Međutim, postoje i ozbiljniji simptomi kao što su bolovi u prsima, umor ili gubitak svijesti, koji zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
- Krvni ugrušci najčešće nastaju u dubokim venama nogu, poznatim kao duboka venska tromboza (DVT). No, oni se mogu formirati i u drugim dijelovima tijela, poput pluća, srca ili mozga. Svaka od ovih lokacija nosi svoje specifične rizike i potencijalne komplikacije. Na primjer, kada se ugrušak prenese u pluća, može uzrokovati plućnu emboliju, koja je životno ugrožavajuće stanje. Isto tako, ukoliko se ugrušak formira u srcu, može izazvati srčani udar, dok može uzrokovati i moždani udar ako dođe do mozga.
Trombofilija, odnosno sklonost stvaranju krvnih ugrušaka, može biti uzrokovana genetskim faktorima, ali i stečenim uvjetima poput sjedilačkog načina života, nekih bolesti ili operacija. Na primjer, osobe koje su podvrgnute velikim kirurškim zahvatima, poput ortopedskih operacija, imaju veću šansu za razvoj krvnih ugrušaka. Također, sindrom hiperviskoznosti, stanje koje uzrokuje “gustu krv”, može povećati rizik od tromboze. Ovaj sindrom može biti nasljedan ili uzrokovan različitim bolestima poput lupusa, malignih bolesti ili drugih hematoloških poremećaja.
- Dr. Milena Pandrc, specijalist kardiologije, napominje kako prepoznavanje simptoma tromboze na vrijeme može spasiti živote. Ako primijetite oticanje, crvenilo ili bolove u određenim dijelovima tijela, važno je da odmah potražite pomoć. Osim toga, ako osjetite bol u prsima, gubitak svijesti ili izuzetnu umornost, odmah se obratite ljekaru. Ovi simptomi mogu ukazivati na ozbiljne komplikacije, poput srčanog ili moždanog udara, i potrebno je odmah poduzeti mjere.
Liječnici obično koriste različite laboratorijske analize kako bi postavili dijagnozu tromboze. Najčešće analize uključuju kompletnu krvnu sliku, koja procjenjuje osnovno zdravstveno stanje, te testove kao što su INR i APTT, koji pomažu u procjeni koagulacije krvi. Također, testiranje D-dimera, proteina koji je prisutan u krvi kada se krvni ugrušak raspada, važan je indikator prisutnosti tromba. Ove analize pomažu liječnicima da bolje razumiju stanje pacijenta i pruže najbolju moguću terapiju.
Iako postoji nekoliko faktora koji povećavaju rizik od nastanka tromboze, vrlo je važno da se poduzmu preventivne mjere. Osobe koje vode sjedilački način života, imaju prekomjernu tjelesnu težinu, puše ili imaju genetske predispozicije trebaju biti oprezne i redovito pratiti svoje zdravlje. Liječnici često preporučuju fizičku aktivnost, prestanak pušenja i zdravu prehranu kako bi se smanjio rizik od razvoja krvnih ugrušaka. U slučajevima visokog rizika, antikoagulantna terapija, koja sprječava stvaranje krvnih ugrušaka, može biti od pomoći.
- Antikoagulantna terapija postala je standard u liječenju osoba s povećanim rizikom od tromboze. Direktni oralni antikoagulanti pokazuju visok stupanj učinkovitosti u prevenciji tromboembolijskih događaja, što je presudno u sprječavanju moždanog udara ili drugih ozbiljnih komplikacija. Ovi lijekovi smanjuju zgrušavanje krvi i sprječavaju stvaranje novih ugrušaka, a njihova uporaba pomaže u održavanju stabilnog zdravstvenog stanja.
Osim toga, postoji i novi napredak u terapiji, s istraživanjima koja se fokusiraju na razvoj učinkovitijih lijekova za liječenje tromboze. Razvijaju se novi generacija lijekova koji imaju manji broj nuspojava i mogu pomoći pacijentima da se lakše nose s tretmanima.
Kako bi se smanjio rizik od krvnih ugrušaka, važno je održavati zdrave životne navike i redovito pratiti svoje zdravlje. Sjedilački način života, prekomjerna težina, pušenje i neaktivnost mogu značajno povećati rizik od tromboze. Redovita tjelovježba, zdrava prehrana i prestanak pušenja mogu značajno smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti i krvnih ugrušaka.
- U zaključku, krvni ugrušci predstavljaju ozbiljan zdravstveni problem koji zahtijeva pažljivo praćenje i pravovremeno liječenje. Prepoznavanje simptoma, pravovremena dijagnoza i preventivne mjere ključni su za prevenciju ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, kao što su srčani udar, moždani udar ili plućna embolija. Redovito praćenje i zdrav način života mogu pomoći u smanjenju rizika od tromboze i očuvanju zdravlja krvnih žila.
