Koliko puta sedmično se treba kupati i tuširati je još uvijek tema koja izaziva rasprave. Naime to naravno zavisi i kakvim poslom se neka osoba bavi i koliko se znoji ali treba imati na umu da ni u čemu ne treba pretjerivati.
Dr. James Hamblin na upite o svom izboru da prestane tuširati prije pet godina odgovara na sljedeći način. Dr. James Hamblin odgovara na upite o svojoj odluci da prestane tuširati prije pet godina na sljedeći način. “Postaje poznato. Počinje se osjećati kao norma”, objašnjava za BBC. Specijalist preventivne medicine, Hamblin (37), ima cijenjene pozicije profesora na Školi javnog zdravlja Sveučilišta Yale i liječnika.
Također, surađuje s uglednim američkim časopisom Atlantic, gdje je 2016. napisao članak pod naslovom „Prestao sam se kupati, ali život je opstao. U svom pisanju razmišljao je o značajnoj količini vremena, novca i vode koja se potroši tijekom cijele dvije godine posvećene kupanju. Postavlja se pitanje koliko je ta investicija uistinu protraćena? Hamblin je dublje zašao u svoje osobno putovanje 2020. objavljivanjem knjige Clean: The New Science of Skin and the Art of Simplicity, u kojoj istražuje ljepotu prihvaćanja minimalizma.
Dok Hamblin priznaje važnost održavanja dobre oralne higijene pranjem ruku i zubi, on sugerira da možda ne trebamo biti toliko marljivi kada je u pitanju njega drugih dijelova tijela. Odluka o prestanku tuširanja isprva je započela kao eksperiment izbjegavanja korištenja sapuna. Pojašnjava svoju namjeru, navodeći da je bio znatiželjan svjedočiti ishodu svojih djela. Brojni su pojedinci među mojim poznanicima koji prakticiraju rijetko kupanje.
Iako sam bio svjestan te mogućnosti, osobno sam bio zaintrigiran i odlučio sam se upustiti u eksperiment kako bih utvrdio potencijalne posljedice. Što se dogodilo nakon njegove odluke da se prestane tuširati 2015.? Prema njegovim riječima, kako vrijeme prolazi, tijelo se navikava na nedostatak dezodoransa i sapuna, pa je miris manje neugodan. “Nadalje, smanjuje se prekomjerno mašćenje vaše kože.”
- “Uobičajena praksa među pojedincima je korištenje šampona u svrhu uklanjanja masnoće s kose, nakon čega slijedi primjena regeneratora za ponovno uvođenje umjetnih ulja. Prema njegovim riječima, nakon što se uspješno oslobodite tog štetnog kruga, vaša kosa će postupno dobiti svoj prvobitni izgled, baš kao što je bila prije nego što ste počeli koristiti ove proizvode. Prema riječima liječnika, prijelaz je postupan. Pojedinac je počeo smanjivati upotrebu sapuna, šampona i dezodoransa, odlučujući se za rjeđe tuširanje.
Prešli su sa svakodnevnog tuširanja na svaka tri dana, dok na kraju nisu potpuno prestali. Hamblin se prisjeća razdoblja u svom životu kada je čeznuo za jednostavnim užitkom tuširanja. Izostanak ovog osnovnog higijenskog rituala ostavio mu je neugodan miris i masni osjećaj na koži. Međutim, učestalost ove pojave smanjila se tijekom vremena za Hamblin.
Njegovo je obrazloženje bilo da kako je postupno smanjivao upotrebu vode i gore spomenutih proizvoda, njegova se ovisnost o njima također smanjila. Prirodna zaštita normalne kože održava se kombinacijom masti i korisnih bakterija, štiteći je od dehidracije i infiltracije štetnih bakterija. Uz pH vrijednost od 5,5, koža stvara optimalnu okolinu koja učinkovito štiti od štetnih mikroorganizama i nepovoljnih vanjskih čimbenika.
Formiranjem zaštitnog sloja, kisela priroda kože štiti je od infekcija, iritacija, alergija i isušivanja, osiguravajući njezinu dobrobit. Korištenje agresivnih proizvoda za njegu često može dovesti do propadanja ovog zaštitnog sloja, što rezultira neugodnim osjećajem svrbeža, a koža postaje nadražena i suha. Na koži nastaju sitne pukotine koje omogućuju ulazak bakterija i alergena.
Tjelesni imunološki sustav oslanja se na specifičnu vrstu bakterijske stimulacije, što uključuje prisutnost bakterija na zaštitnom sloju kože. Ako pretjeranim pranjem na brzinu eliminiramo te bakterije, to remeti ravnotežu i dovodi do poremećaja. To je zbog nemogućnosti tijela da proizvede odgovarajuću količinu antitijela na vrijeme. Pretjerana eliminacija prirodnih bakterija na našoj koži može se pripisati korištenju antibakterijskih sapuna, jer su oni previše agresivni u svom pristupu.
Zbog nepostojanja prirodnog kiselog zaštitnog sloja s pH vrijednošću 5,5, djeca imaju povećanu osjetljivost. Zbog toga neki pedijatri i dermatolozi ne savjetuju svakodnevno kupanje djece. Učestalost tuširanja je tema na koju nema konačan odgovor. Dok većina stručnjaka preporučuje tuširanje jednom dnevno, postoje pojedinci koji tvrde da je kupanje dva ili tri puta tjedno korisnije za cjelokupno zdravlje.
