Danas vam donosimo jednu pozitivnu priču a koja potvrđuje da obični ljudi svih vjera i nacionalnosti u našem regionu u većini slučajeva imaju dobre namjere i žele živjetu u miru.
Kada su turisti iz Beograda prvobitno namjeravali provesti dan u Zenici, nisu shvatili da će ih po povratku na plac zagrliti viralna poruka koja će se proširiti regijom. Unatoč očekivanju prekršaja parkiranja ili neke druge administrativne opomene, ono na što su naišli na brisaču svog automobila bila je potpuno neočekivana poruka tople dobrodošlice, ispisana rukom, bez potpisa, sadržavala je samo nekoliko riječi, ali s značajnom važnosti. “Dobro došli u Zenicu, želim da uživate.
- Uživajte u vožnji i siguran povratak!” – napisano je na papiru, ostavljeno bez pompe, ali sa željom koja je djelovala na svakoga tko je pročitao narativ nakon što je objavljen na društvenim mrežama. Slika poruke ubrzo je postala popularna na Facebooku i Instagramu, a komentar jednog turista koji je rekao: “Ovo je dokaz dobrote ljudi posvuda, sve što trebate učiniti je pružiti prijateljsku ruku” – doveo je do stotina odgovora. Ovaj jednostavan čin gostoprimstva izazvao je lavinu komentara, koji su uglavnom bili pozitivni, što je pokazalo da na Balkanu zapravo ima više dobrote nego što se misli. Mnogi su sugerirali da ovakve priče treba češće pričati, kako bismo se sjetili što nas veže, a ne što nam čini.
Amir Bešlija, kao sociolog, za Oslobođenje je primijetio da ovakvi trenuci ne mijenjaju politiku ili prošlost, već vraćaju vjeru u ljude i potiču nadu za normalan svakodnevni život. (Oslobođenje, 2023.) Bešlija navodi da je upravo to malo, istinsko opredjeljenje često snažnije od formalnih poruka mira. Sve su strane dale pozitivne komentare. Mnogi su priznali da su “obični građani uvijek bili spremni za političke igre”, da su ovi susreti bili podsjetnik na želju za zajedničkim ciljem: mirnim, normalnim životom bez napetosti i neprijateljstava. Međutim, drugi su izrazili skepticizam.
Neki su podsjetili na činjenicu da “jedna lijepa gesta” ne znači nužno brisanje desetljeća loših odnosa, dok su drugi sugerirali da to nije uobičajena praksa. Međutim, ti isti komentari u biti su bili glasovi nade – ne poricanja mogućnosti da takvih priča bude više, posvuda i uvijek. Klix.ba navodi da je to slučaj kada građani promoviraju i održavaju gostoprimstvo i međusobno poštovanje, što dugoročno djeluje na mlade generacije, ne dotiču se prošlosti, već žive s njom.
Ono što ovu pripovijest izdvaja od ostalih priča je njena spontanost. Nije to bila promotivna kampanja, niti organizirana akcija; bila je to jednostavna poruka običnog građanina da u svom malom svijetu izvodi iste radnje koje pokušavaju mnogi sustavi: povezivati ljude. Značajno je kako se na parkiralištu dogodila jedna od najbolnijih scena ove sezone kao turista; mjesto koje je obično povezano s kaznom, stresom i zbunjenošću.
Turisti su iz Zenice otišli s osmijehom, ali i dubljom porukom koju su ponijeli u Beograd: da je humanost zajednička, a da granice počinju empatiju. Kako napominje B92.net, pozitivni primjeri građanske solidarnosti i gostoprimstva u poslijeratnim društvima značajno utječu na promjenu narativa: “Jedna poruka ne može u potpunosti promijeniti situaciju, ali može pokrenuti pozitivan lanac akcija.”
U svijetu koji je često brutalan i podijeljen, priče poput ove pokazuju ono što je najvažnije: da toplina i razumijevanje ne zahtijevaju novčane obveze ili trud, samo ljudsko suosjećanje. Poruka postavljena na vjetrobransko staklo nije promijenila povijest, ali jest za nekoliko pojedinaca. Povremeno je to dovoljno da promijeni našu perspektivu o svijetu.
