Mlada pjevačica Aleksandra Prijović Prija je napravila pravi bum svojom turnejom po regiji i postigla je ogorman uspjeh. Poznato je da je ona udata za sina Bobe Živojinovića, Filipa.
Obitelj Živojinović konstantno je u žiži javnosti zahvaljujući sportskoj i glazbenoj karijeri, ali i rodbinskim vezama o kojima mediji često pišu. U posljednje vrijeme dinamika između Bobe Živojinovića i njegove snaje, poznate pjevačice Aleksandre Prijović, stvara značajne intrige. U svjetlu raznih nagađanja i teorija koje kruže medijima, Boba je odlučio otkriti istinu i pozabaviti se nedoumicama koje su zaokupile javnost. Kao što je uobičajeno za ugledne obitelji, Živojinovići nisu bili izuzeti od brojnih glasina i narativa koji su kružili o njihovim osobnim vezama.
Posebno značajan događaj koji je potaknuo nagađanja o mogućem razlazu bio je Aleksandrin nastup u Beogradu, na kojem je predstavila svoj brend “Lady B”. Interes javnosti posebno je izazvao nedolazak Bobe Živojinovića na događaj, zbog čega su se pojavile priče o mogućim nesuglasicama između njega i Aleksandre. Neki mediji nagađaju da se Bobin izostanak može pripisati nedostatku podrške Aleksandrinu poslovnom pothvatu. Osim toga, postoje sugestije da postoji dublji obiteljski sukob, skriven od očiju javnosti.
Postoje tvrdnje da rodbinske veze u obitelji Živojinović postupno slabe. Već nekoliko mjeseci u medijima prevladavaju takvi narativi koji oslikavaju potencijalni razlaz između Aleksandre i njezine tazbine. Posle dužeg ćutanja, Boba Živojinović odlučio je da otvoreno progovori o svom odnosu sa Aleksandrom. U razgovoru za Hrvatsku televiziju dao je nedvosmislene odgovore na razna nagađanja te pohvalio Aleksandru za njezin talent i predanost. “Aleksandra je, prema Bobinim riječima, izuzetna umjetnica koja osvaja publiku svojim emotivnim glasom, a njezina je glazba duboki izraz njezinog talenta i duše, osobina koje se ne stječu obrazovanjem, već su urođeni dar.
- Naglasio je i da su emocije koje je Aleksandra iskazivala tijekom svojih nastupa potpuno iskrene te da je upravo ta autentičnost jedan od ključnih čimbenika koji doprinose njezinoj popularnosti kod publike. Bob ne samo da je pohvalio Aleksandrine sposobnosti, već je naglasio i da ona uživa nepokolebljivu podršku svoje obitelji. Istakao je neizmjeran ponos koji on i njegova supruga Lepa Brena osjećaju zbog svega što je Aleksandra postigla na svom profesionalnom putu. Boba je izjavila: “Naša obitelj dosljedno je podržavala našu djecu i njihove partnere. Vjerujemo da je jedinstvo bitno za jaku obitelj, a Aleksandra je sastavni dio te obitelji.
Obitelj Živojinović odavno je poznata po jakim rodbinskim vezama, a Bobine izjave potvrdile su da su medijska nagađanja o bilo kakvom razdoru potpuno neutemeljena. Boba Živojinović je u ovom intervjuu odbacio sve glasine koje kruže medijima. Izričito je ustvrdio da su odnosi između obitelji Živojinović i Aleksandre Prijović odlični, ustvrdivši da su narativi o razdoru samo medijska izmišljotina. Ovaj intervju jasno pokazuje da se medijska nagađanja često bitno razlikuju od stvarnosti. Osim toga, ilustrira da otporna obitelj može prevladati sve prepreke. U konačnici, izjave Bobe Živojinovića pokazuju da su ljubav, poštovanje i podrška kamen temeljac svake sretne i uspješne obitelji.
Bonus tekst:
Čokolada je postala neizostavan element svakodnevnog života i smatra se jednom od najomiljenijih slastica u svijetu. Unatoč tome, putovanje njegove evolucije bilo je daleko od ugodnog. Povijest čokolade seže tisućama godina unatrag do jezgre drevnih srednjoameričkih civilizacija, gdje je služila svrsi koja se znatno razlikovala od njene suvremene uloge. Početni ozbiljni korisnici kakaovca bili su Maje, a zatim i Asteci, koji su iskoristili njegova zrna za stvaranje napitka poznatog kao “xocolatl”. Ovo piće, gorka i pjenušava tekućina bez šećera, kombinirala se s vodom, začinima i ljutim papričicama.
Smatralo se da daje snagu, energiju, pa čak i božanske sposobnosti. Naime, vladari kao što je Moctezuma konzumirali su ga svakodnevno, uvjereni da im pomaže u održavanju snage i fokusa. Kakao je imao značaj izvan svog okusa; također je funkcionirao kao sredstvo razmjene. Povijesna dokumentacija pokazuje da je za kupnju pilića bilo potrebno tek deset zrna kakaovca, dok je za nabavku komada kvalitetne tkanine bilo potrebno stotinu zrna. U toj je kulturi kakao nadilazio puku prehranu, utjelovljujući vrijednost, ponos i duhovni simbol.
