Pjevačica Lepa Brena je u Jugoslaviji bila mega popularna do te mjere da su neki to nazivali i svojevrsnim fenomenom. Naestradnoj sceni je već nekoliko decenija i iza sebe ima ogroman broj hitova.
Gotovo sve Brenine pjesme odmah su stekle slavu, iako je identitet autora pjesama često nepoznat. Saša Popović, dobro poznato ime estrade, otvoreno je progovorio o tome da mu je pisanje pjesama razonoda uz glavnu profesiju. Šansu da objavi ove pjesme dobio je Raka Đokić, koji je u to vrijeme bio na čelu grupe Slatki greh. Godine 1985. Saša je za Lepu Brenu osmislio i aranžirao izvanrednu pjesmu “Nežna žena” na tekst Radmile Mundrinić.
On je odigrao presudnu ulogu na putu koji joj je promijenio život, preselivši je iz Brčkog u Beograd, gdje je naposljetku osvojila publiku diljem bivše zemlje s “Slatkim grehom”. Specifičnosti njihovog prvog susreta prisjeća se i sama Lepa Brena. S medijima je podijelila: “Šest mjeseci sam posvetila pripremama kad mi je Saša došao da se pridružim grupi. Kad je vidio Saleta, otac je primijetio njegovu težinu – samo 45 kilograma – i kostim za palačinke.
Mislio je da je to glupo od mene biti dio takvog benda, ali mi je nevoljko dopustio suradnju sa ‘Slatkim grehom’. Sale nije ostavio ozbiljan utisak na njega, ali ja sam mu jednostavno bila zahvalna što Sašin bend nije natjerao da ode u Bačku Palanku, a nedugo zatim stigla je i Brena. našalio se Popović. U sivom kovčegu, pričvršćenom užetom, nalazila se odjeća za nastup. Orkestar je nekoliko dana vježbao bez pjevačice, dok se Brena posvetila usavršavanju pjesama. “Naučila je tri pjesme, ali je brzina učenja bila izvanredna”, napominje Saša.
- Tek što je trebala izaći na pozornicu, dogodila se nepredviđena stvar – proglašena je žalost nakon Titove smrti. Saša se prisjeća trenutka kada mu se Popović obratila da joj traži predujam na plaću. Bio je zatečen, ali je na kraju odlučio da joj osigura sredstva. “Kada se vratila iz Novog Sada, djelovala je potpuno promijenjeno – nova frizura, nova odjeća, sve je bilo drugačije.
Dok je novopečena pjevačica bila fokusirana na prehranu, orkestar je u vrijeme žalosti uvježbavao svoju glazbu. Direktor hotela bio je zapanjen kada je prvi put smo nastupali zajedno; tako je počela Lepa Brena”, objasnio je Saša.
DODATNI TEKST:
Životni narativ Dragomira Felbe bogat je emotivnim doživljajima. Izvršio je značajan utjecaj na jugoslavensku kinematografiju, počevši svoj put u Narodnom pozorištu u Kragujevcu. Mlađim gledateljima vjerojatno je najpoznatiji kao djed Štraja iz serije “Otvorena vrata” koji je sudjelovao u više od 100 domaćih filmova. Rođen je 1921. u Skoplju, školovao se na Tehnološkom i Pravnom fakultetu. S 25 godina odlučio se usredotočiti na glumačku karijeru.
Njegov doprinos umjetničkoj zajednici iznimno je cijenjen, a njegova je karijera istaknuta raznim priznanjima. Felba je svoju filmsku karijeru započeo 1948. godine, a publici je postao poznat po nastupima u filmovima poput “Barba Žvane”, “Kozara”, “Vuk samotnjak”, “Lov u mutnom” i “Otvorena vrata. Godine 2000. poznati glumac susreo se s teškom sudbinom jer mu je preminula supruga, nakon čega je kasnije te iste godine uslijedila smrt njihove kćeri nakon dugotrajne borbe s bolešću.
Nakon ovog srceparajućeg incidenta, Dragomir se povukao iz javnog života i konačno umro 2006., šest godina nakon gubitka voljene obitelji. Sahranjen je u Aleji velikana na Novom groblju u Beogradu.