U većim gradskim sredinama trgovci ove jeseni kilogram čvarka cijene oko 2000 dinara. I dok se u manjim mjestima čvarak može kupiti po nižoj cijeni, odstupanje je svega nekoliko stotina dinara. Ovaj mnogima omiljeni proizvod nikada čini se nije bio skuplji.
Prema riječima agroekonomista Branislava Gulana, tijekom zime u Paoru se u svakoj kući klalo od dvije do pet svinja teških preko 150 kilograma. Međutim, danas je tržište ispunjeno svinjama koje su prošle ekspresni tov, koji daje samo 300-400 grama svinjskog mesa tijekom obrade. To je rezultiralo smanjenjem dostupnosti ovog proizvoda u prodaji, jer je sve manje i svinja od 120-130 kilograma od kojih se može proizvesti tri do četiri kilograma kvalitetnih krekera. Troškovi svinja su izrazito visoki zbog nedostatka svinja dostupnih za klanje, što je primarni način proizvodnje svinja. To se može pripisati službenim podacima da je do prije dvije godine bilo samo oko 2,7 milijuna svinja za tov. Trenutačno, stočari navode da je na raspolaganju manje od dva milijuna ovih životinja.
Srbija, nekada veliki izvoznik svinjskog mesa, sada se uvelike oslanja na svoj uvoz. Prema Gulanovim riječima, posljednji značajniji izvoz, vrijedan 762 milijuna dolara, bio je 1991. godine. U tom je razdoblju značajan dio proizvodnje čuvan u limenkama za potrebe američke vojske.Prema riječima agroekonomista, Europska unija se više desetljeća suzdržavala od kupovine svinjskog mesa iz Srbije. Razlog tome je cijepljenje svinja protiv klasične svinjske kuge. EU je zbog toga zabranila uvoz svinjskog mesa iz Srbije, jer ne žele da njeni građani konzumiraju meso cijepljenih životinja.Prema Gulanovim riječima, čak i da ima svinja i mesa za izvoz i da se dobiju potrebne dozvole, konkurentnost na tom tržištu i dalje bi bila nedostižna. To je zbog činjenice da EU stalno ima višak od 55 milijuna tovnih životinja na svom tržištu.
Od srpnja 2023. otprilike 18.000 tona smrznute svinjetine i gotovo 180.000 prasadi stiglo je u zemlju. U proteklih nekoliko godina u Srbiju je na klanje stiglo oko 300.000 prasadi i isto toliko svinja. Nadalje, Srbija godišnje uveze oko 35.000 tona smrznutog mesa, au 2023. godini odobren je uvoz oko 500.000 prasadi.Prema Gulanovim riječima, primarni razlog visoke cijene čvaraka u Srbiji je proces njihove proizvodnje i oslanjanje na uvozne svinje i smrznuto meso.Kako kažu u Ministarstvu poljoprivrede, čvarci su prepoznatljiv brend koji dolazi iz Srbije. To je zbog nedavnog porasta potražnje za hranom i pićima koji se diče osjećajem autentičnosti i tradicionalnosti, što je trend na tržištu posljednjih dvadesetak godina. Srbija će imati značajne koristi od ovog trenda jer ima potencijal da postane lider u ovoj oblasti. Jedna od najboljih metoda za brendiranje hrane i pića je korištenje oznaka zemljopisnog podrijetla, koje u tom smislu služe kao moćan alat. Prema podacima RZS-a, krajem 2022. godine u Srbiji je zabilježeno 3,22 milijuna svinja, no od sredine 2023. stočari tvrde da je taj broj pao na manje od 2 milijuna. Ovo drastično smanjenje populacije svinja rezultiralo je povećanjem cijena krekera, koji su sada postali popularan artikl u supermarketima.
