Da bismo bili zdravi i da bi naš organizam funkcionisao bez problema potrebno je obezbjediti mu sve što mu je potrebno. Pored hrane i vode vrlo važan je i kvalitetan san kada se naše tijelo odmara.
Slučaj kada se osoba osjeća umorno, legne da predahne, a ponekad naiđe na nagli trzaj koji je probudi iz sna. Jeste li ikada prošli kroz ovo? Što je točno hipnički trzaj? Često poznat kao hipnotički trzaj, ovaj brzi i nevoljni tjelesni pokret događa se tijekom prijelaza iz budnog stanja u spavanje. Spada u kategoriju mioklonusa, karakteriziran brzim, nevoljnim kontrakcijama mišića.
- Hipnički trzaji potpuno su normalni i obično se događaju u ranim fazama sna, osobito kada se osoba počne buditi. Hipnoza se može dogoditi tijekom prijelaza iz stanja budnosti u stanje spavanja. Ovo iskustvo često dolazi s osjećajem pada s velike visine ili gubitka ravnoteže, što može biti prilično uznemirujuće i često dovodi do buđenja. Osim toga, neki ljudi mogu se susresti s vizualnim anomalijama poput bljeskova ili osjećaja raspadanja, pojačavajući opći osjećaj. Što dovodi do hipničkih trzaja?
Hipnotičko trzanje se često vidi, a istraživače već dulje vrijeme zanimaju uzroci. S vremenom su se razvile razne teorije koje objašnjavaju nagle trzaje koji se javljaju u tijelu kad počnemo tonuti u san. Značajna teorija odnosi se na brzi prijelaz iz stanja budnosti u stanje sna. Kada ljudi osjete umor ili nedostatak sna, njihova tijela i umovi pokušavaju ubrzati dolazak sna. Obično se ova promjena događa postupno i obilježena je smanjenjem otkucaja srca i disanja, opuštanjem mišića i pomicanjem mozga u stanje odmora.
Ako se ova promjena dogodi prebrzo, mozak može pomiješati signale koje šalje tijelu. Kao rezultat toga, mozak bi mogao pogrešno protumačiti opuštanje mišića kao znak pada, što dovodi do refleksnog trzaja s namjerom da se “zaustavi” pad. Druga teorija sugerira da hipničko trzanje djeluje kao mehanizam preživljavanja ukorijenjen u evoluciji. Ova teorija sugerira da su rani ljudi, kada su se odmarali na drveću ili u nesigurnom okruženju, doživljavali hipničke trzaje kako bi se zaštitili od pada dok su spavali.
Taj je refleks vjerojatno odigrao ključnu ulogu u preživljavanju tijekom ranih faza ljudske evolucije i opstaje i danas kao ostatak tih drevnih instinkata. Dodatno, vanjski čimbenici mogu utjecati na pojavu hipničkih trzaja. Prema istraživačima, specifični vanjski čimbenici mogli bi povećati vjerojatnost pojave ovih nevoljnih pokreta.
Na primjer, konzumacija stimulansa kao što su kofein, nikotin ili lijekovi poput Adderall-a ili Ritalina mogu povećati šanse za doživjeti ove šokove. S obzirom na to da je poznato da kofein potiče budnost i razinu energije, slijedi da njegov unos u tijelo ometa prirodni proces prijelaza u san, što rezultira ovim trzajima. Štoviše, značajna deprivacija sna značajno pridonosi pojavi hipničkih trzaja.
Kada se susrećemo sa značajnim umorom, i naš um i tijelo pokušavaju brže zaspati kako bi se oporavili. Ovaj brzi prijelaz iz budnog stanja u stanje spavanja može dovesti do trzanja. Kao rezultat toga, oni koji se bore s nesanicom ili imaju nedosljedne obrasce spavanja mogu primijetiti ove pojave češće. Kako minimizirati pojavu hipničkih trzaja? Iako hipnički trzaji nisu štetni, mogu biti uznemirujući, osobito ako se događaju često ili ometaju san.
