U danasnjem članku objašnjavamo zbog čega se ruke mogu tresti, koje svakodnevne okolnosti pojačavaju podrhtavanje i u kojim situacijama je važno potražiti stručnu pomoć. Tremor nije bolest sam po sebi, već simptom koji može imati različite uzroke, pa ga nije dobro ni odmah povezivati sa najtežim oboljenjima niti uporno zanemarivati kada traje ili se pogoršava.
Ruka može zadrhtati dok osoba prinosi šoljicu ustima, pokušava nešto zapisati ili drži telefon. Takav trenutak često izazove strah, ali jedno kratkotrajno podrhtavanje ne otkriva samo po sebi šta se događa u organizmu. Mnogo su važniji obrazac, trajanje, okolnosti u kojima se tremor javlja i eventualni dodatni simptomi.
Blago podrhtavanje postoji kod svih ljudi i može postati primjetnije kada je osoba umorna, uznemirena, ljuta ili pod velikim stresom. Kofein, cigarete, alkohol te boravak na velikoj vrućini ili hladnoći također mogu pojačati tremor. Prema informacijama britanske Nacionalne zdravstvene službe, određena zdravstvena stanja i lijekovi mogu imati isti učinak.
Zato nije moguće postaviti dijagnozu samo na osnovu rečenice „tresu mi se ruke“. Ljekaru je važno znati javlja li se podrhtavanje dok ruke miruju ili tokom pokreta, zahvata li jednu ili obje strane, kada je počelo i postoji li sličan problem među članovima porodice.
SUMMARY
- Blago podrhtavanje ruku može biti normalno i privremeno.
- Stres, umor, kofein, pušenje i pojedini lijekovi mogu pojačati tremor.
- Esencijalni tremor najčešće je vidljiv tokom izvođenja radnji i može se pojavljivati u porodici.
- Pregled je potreban ako se drhtanje pogoršava ili otežava svakodnevni život.
- Nagli neurološki simptomi uz podrhtavanje zahtijevaju hitnu pomoć.
Kada drhtanje može biti prolazna reakcija?
Podrhtavanje često postane primjetnije nakon neprospavane noći, velikog psihičkog opterećenja ili nekoliko šoljica kafe. Kada je nervni sistem pojačano aktiviran, sitni pokreti šaka i prstiju mogu biti izraženiji nego inače.
To se može dogoditi i tokom važnog razgovora, javnog nastupa, svađe ili druge situacije koja izaziva napetost. Ruke se tada mogu tresti zajedno sa ubrzanim pulsom, znojenjem i osjećajem unutrašnjeg nemira. Kada stres prođe i organizam se smiri, podrhtavanje se često smanji.
Kofein se nalazi u kafi, energetskim napicima, čaju, koli i pojedinim drugim proizvodima. Osobe koje primijete da im se ruke češće tresu nakon takvih napitaka mogu pratiti postoji li jasna povezanost i pokušati smanjiti unos. Dovoljno sna, redovni obroci i odmor također mogu pomoći kada su umor i iscrpljenost glavni okidači.
Podrhtavanje može biti povezano i sa niskim nivoom šećera u krvi, naročito kod osoba sa dijabetesom koje koriste inzulin ili određene lijekove. U tom slučaju uz tresenje se mogu pojaviti glad, znojenje, vrtoglavica, slabost, lupanje srca, smetnje vida ili zbunjenost. Osobe sa dijabetesom trebaju slijediti plan koji su dobile od svog zdravstvenog tima i provjeriti šećer kada posumnjaju na hipoglikemiju.
Kod ljudi koji nemaju dijabetes prava hipoglikemija je znatno rjeđa, pa nije dobro svako drhtanje automatski pripisivati „padu šećera“. Ako se tresenje, znojenje, ubrzano lupanje srca i zbunjenost ponavljaju, potrebno je razgovarati sa ljekarom.
Esencijalni tremor može otežati precizne pokrete
Esencijalni tremor spada među najčešće oblike tremora. Najčešće se primjećuje tokom aktivnosti, primjerice pri pisanju, prinošenju kašike ustima, sipanju vode ili posezanju za određenim predmetom. Pokreti mogu biti sitni i brzi, a intenzitet se razlikuje od osobe do osobe.
Kod nekih ljudi sličan problem postoji i kod roditelja, braće, sestara ili drugih članova porodice. Porodična historija zato predstavlja koristan podatak tokom pregleda, ali ne znači da svako podrhtavanje automatski pripada ovoj vrsti tremora.
Osoba se vremenom može nesvjesno prilagoditi simptomu. Čašu počinje pridržavati objema rukama, bira pribor koji je lakše držati ili izbjegava pisanje pred drugim ljudima. Iako tremor ne mora ugrožavati zdravlje, može značajno utjecati na posao, samopouzdanje i obavljanje svakodnevnih zadataka.
Pregled je posebno važan ako podrhtavanje postaje izraženije ili počne ometati hranjenje, oblačenje, pisanje i druge aktivnosti. Ljekar može procijeniti obrazac tremora, pregledati terapiju koju osoba koristi i, prema potrebi, zatražiti dodatne pretrage.
VAŽNO UPOZORENJE
Propisani lijek ne treba prekidati niti mu samostalno mijenjati dozu zbog drhtanja ruku. Pojedini lijekovi mogu izazvati ili pojačati tremor, ali odluku o njihovoj zamjeni donosi ljekar.
Tremor može imati različite zdravstvene uzroke
Podrhtavanje se ponekad javlja kao posljedica pojačanog rada štitne žlijezde, djelovanja određenih lijekova, upotrebe ili naglog prekida alkohola, mišićnog umora ili neuroloških poremećaja. To ne znači da osoba koja ima tremor sigurno boluje od jednog od tih stanja.
Parkinsonova bolest često se spominje čim neko primijeti da mu se tresu ruke, ali tremor ima mnogo mogućih uzroka. Osim toga, procjenjuju se način na koji je simptom počeo, javlja li se u mirovanju, postoje li usporenost pokreta, ukočenost ili druge promjene. Samo stručni pregled može povezati te informacije.
Tokom pregleda ljekar može pitati kada se drhtanje prvi put pojavilo, šta ga pojačava, koje lijekove osoba uzima i postoji li tremor u porodici. Ovisno o nalazu, mogu se provjeriti krvna slika, funkcija štitne žlijezde i nivo glukoze, dok se neurološke i slikovne pretrage rade samo kada za njih postoji razlog.
Korisno je nekoliko dana voditi bilješke: u koje vrijeme se tremor pojavljuje, je li prethodila kafa, stres, fizički napor ili uzimanje lijeka, traje li u mirovanju i ometa li određene pokrete. Kratak videosnimak simptoma također može pomoći ljekaru ako tremor nije prisutan tokom samog pregleda.
Drhtanje ruku nije dijagnoza. Važno je posmatrati njegov obrazac, trajanje, okidače i simptome koji se pojavljuju zajedno s njim.
Kada treba zakazati pregled, a kada reagovati hitno?
Pregled kod porodičnog ljekara treba zakazati ako se tremor ponavlja bez jasnog razloga, traje duže, vremenom se pogoršava ili otežava svakodnevne aktivnosti. Razlog za pregled je i podrhtavanje koje se javlja u mirovanju ili dolazi zajedno sa glavoboljom, slabošću, neobičnim pokretima, grčenjem mišića ili drugim novim tegobama.
Hitnost je drugačija kada se simptomi pojave naglo. Iznenadna slabost ili utrnulost lica, ruke ili noge, naročito na jednoj strani tijela, otežan ili nerazumljiv govor, iznenadni problemi sa vidom, hodanjem, ravnotežom ili koordinacijom mogu biti znak moždanog udara. U takvoj situaciji treba odmah pozvati lokalnu hitnu medicinsku pomoć i zabilježiti vrijeme pojave simptoma.
Ne treba čekati da tegobe same prođu, jer i kratkotrajni neurološki simptomi mogu zahtijevati hitnu procjenu. Osobu ne treba voziti privatnim automobilom ako je dostupna hitna pomoć, budući da zdravstveni radnici mogu započeti zbrinjavanje tokom transporta.
Kada nema hitnih znakova, korisno je smanjiti kofein, osigurati dovoljno sna i pratiti povezanost simptoma sa stresom, obrocima ili lijekovima. Alkohol ne treba koristiti kao sredstvo za „smirivanje“ ruku, a terapija se ne mijenja bez dogovora sa ljekarom.
