Oni koji pripadaju malo starijim ili srednjim generacijama dobro pamte ovu novčanicu iz vremena Jugoslavije. Na njoj se nalazi ženski lik koji je mnogima nepoznat a mi danas otkrivamo ko je ona.
Novčanica od 1.000 dinara uvedena je neposredno prije velikog praznika u SFRJ – Dana Republike, koji se obilježavao 29. studenog 1975. – a rasprave o njezinom puštanju u optjecaj traju do danas. Zbog različitih nijansi sive vrlo brzo je dobio nadimak “sivi golub”. U vrijeme puštanja u promet novčanica je imala vrijednost od 55 američkih dolara ili 121 zapadnonjemačku marku. No, iz optjecaja je povučen 1989. godine, kada je njegova vrijednost pala na samo 10 pari konvertibilnih dinara, nedostatnih čak ni za kupnju šibice.
- “Zeleni plan”, koji je predstavljao značajne izazove u izradi, bio je tema vodilja likovno-grafičkog oblikovanja spomenute novčanice. Tijekom svog 15-godišnjeg postojanja ova se novčanica nije krivotvorila zahvaljujući svom složenom dizajnu koji sadrži preko 40 000 redaka u različitim nijansama sive. Tko je žena prikazana na slici? Na prvi pogled, ova se bilješka može činiti neuobičajenom, privlačeći minimalan interes numizmatičara, kolekcionara i stručnjaka iz industrije.
Iako različiti simboli i slike značajnih ličnosti često ukrašavaju kovanice i papirnate valute, ključno je prepoznati da se mnoge osobe prikazane na tim novčanicama možda neće moći odmah identificirati sve do njihovog prikaza. Povijesno gledano, malo je informacija bilo dostupno o ženi, koja se često naziva seljankom, u brojnim starim izvještajima. Ipak, Jovan Hadži-Kostić nedavno je u svojoj antologijskoj kolumni istaknuo da žena na (novoj) tisućici predstavlja kvintesencijalnu ženu Jugoslavije. Trenutna istraga usredotočena je na postojanje ove zagonetne žene i potragu da se otkrije njezin pravi identitet.
Ono što je fascinantno je da ona postoji izvan puke mašte; Zove se Ružica, živi i radi u Beogradu. No, ostavljajući na trenutak ovaj lik po strani, pogledajmo pobliže novčanicu. Ispod ženskog lica ispisana su slova: A. Milenković. Kreator novčanice od tisuću dinara sa ženskom figurom je Andreja Milenković, koja je Leskovčanka, a školovala se u Piroću. Svoju suprugu Ružicu, djevojačkog prezimena Arsenijević, prikazao je kao sivu golubicu. Ta je veza jedan od razloga zašto se novčanica naziva “Ružica.
Ružica, zanosna osoba koja se, iskreno, teško upušta u ovu raspravu, duhovito prepričava osjećaje njezinih najbližih poznanika: “Daruj mi jednu ružu.” Sa smiješkom dodaje: “Kruže brojne šale na tu temu.” Ona to naziva Inflacija ruža, napominjući: “Kako inflacija raste tijekom godina, vaša vrijednost sve više opada.” Cijeli događaj započeo je raspisivanjem natječaja za izradu likovnog dizajna novčanice. Trijumfirao sam u vrlo konkurentnom okruženju. Na upit o identitetu lika, odgovorila sam da simbolizira obične, zdrave žene, točnije seljanke.
Ovaj izbor potaknut je zahtjevom internog natječaja da novčanica sadrži temu koja je ukorijenjena u poljoprivredi, povezana sa Zelenim planom, a da istovremeno bude reprezentativna za cijelu Jugoslaviju, što je zahtijevalo isključivanje narodnih nošnji. U potrazi za primjerenim likom odlučio sam se po uzoru na svoju ženu, kako je objasnio Andrija Milenković. Za Ružicu se činilo da život ostaje konstantan, ili je barem tako bila njezina percepcija. Bio sam potpuno nesvjestan ovih okolnosti.
Pozirao sam Andriji, vjerujući mu da će izraditi moj portret. Umjesto da dobijem prepoznatljivu sliku samo za mene, završio sam s transformiranom figurom na novčanici, onom koju može posjedovati bilo tko. U tom sam trenutku doživio osjećaj povrijeđenosti. No, kako je vrijeme prolazilo, postajala sam ponosna što je to Andrijina kreacija, izjavila je, a prenosi Index. Ipak, napomenula je da se više puta dogodila jedna intrigantna pojava. Ljudi koje susrećem često kažu: “Podsjećaš me na nekoga.”
Razumijem da ovo nije samo klišej; međutim, nikada se nisam osjećao prisiljenim raspitati se o tome na koga vjeruju da sličim i na koji način. Pružanje takvog pojašnjenja bilo bi teško jer pojedinci općenito gledaju na novac kao na vrijednost, a ne kao vizualni prikaz, objašnjava ona. S tim u vezi, Ružica Arsenijević dobro poznaje pojam “slave”, s obzirom na to da je potjecala iz renomirane obitelji: njezin otac, Mikica Arsenijević Balerina, bio je bivši kapetan reprezentacije i nogometaš BSK-a.
Štoviše, stupila je u brak s uglednim mužem. Kako bilježi Miobor Stošić u Praktičnoj ženi, 1982., Andrija Milenković započeo je svoj rad na dizajnu poštanskih marki 1958., nakon što je bio asistent profesora Mihajla S. Petrova na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Beogradu. Godine 1966. povezuje se s Zavodom za poštanske marke, gdje je zaposlen do danas.
