Danas se malo vraćamo u prošlost a oni koji pripadaju malo starijim generacijama se sigurno sjećaju ove novčanice sa naslovne slike. Međutim malo ko zna čiji lik se nalazi na njoj.
Pojedinci nešto starijih ili srednjih generacija posjeduju sjećanja na ovu novčanicu iz jugoslavenskog razdoblja. Na novčanici je prikazan ženski lik čiji je identitet mnogima nepoznat; danas otkrivamo njezino ime. Novčanica od 1.000 dinara uvedena je neposredno prije značajnog praznika u SFRJ – Dana Republike koji se slavio 29. studenog 1975. – a rasprave o njenom optjecaju traju do danas. Zbog različitih nijansi sive, novčanica je brzo dobila nadimak “sivi golub”. Kada je bila u optjecaju, novčanica je imala vrijednost ekvivalentnu 55 američkih dolara ili 121 zapadnonjemačkoj marki.
- Ipak, do 1989. godine povučena je iz optjecaja, amortizirala je na svega 10 para konvertibilnih dinara, nedostatnu čak ni za kupnju šibica. Dizajn i umjetnost spomenute novčanice bili su usredotočeni na “Zeleni plan”, koji je predstavljao značajne izazove tijekom njezinog stvaranja. Tijekom svog 15-godišnjeg postojanja ova je novčanica uspješno izbjegla krivotvorine zahvaljujući svom složenom dizajnu koji sadrži preko 40.000 redaka u različitim nijansama sive.
Tko je žena prikazana na slici? Nakon početnog promatranja, ova se bilješka može činiti nekonvencionalnom, privlačeći minimalan interes numizmatičara, kolekcionara i stručnjaka iz industrije. Iako različiti simboli i slike značajnih pojedinaca često ukrašavaju kovanice i papirnatu valutu, važno je priznati da se mnoge figure predstavljene na tim novčanicama možda neće moći lako identificirati bez prethodnog predstavljanja. Povijesno gledano, postoji malo informacija o ženi koja se u brojnim drevnim pričama često spominje kao seljanka.
Nedavno je Jovan Hadži-Kostić u svojoj antologijskoj kolumni istaknuo da je žena predstavljena na (novoj) tisućitki utjelovljenje arhetipske žene Jugoslavije. Ova istraga koja je u tijeku ima za cilj otkriti postojanje ove zagonetne figure i utvrditi njezin pravi identitet. Ono što je doista izvanredno jest da nadilazi granice jednostavne mašte; Zove se Ružica, živi i radi u Beogradu. No, ostavljajući na trenutak ovaj lik po strani, pogledajmo pobliže novčanicu. Ispod prikaza žene ispisana su slova A. Milenković.
Dizajnerka novčanice od tisuću dinara sa ženskom figurom je Andreja Milenković, Leskovčanka, školovana u Piroću. Svoju ženu Ružicu, djevojačko prezime Arsenijević, predstavljao je kao sivu golubicu. Ta je veza jedan od razloga zašto se novčanica naziva „Ružica. Ružica, ljubazna osoba koja se istinski bori uključiti u ovu raspravu, duhovito prenosi osjećaje svojih voljenih izjavom: “Daj mi ružu.” Sa smiješkom dodaje: “Brojni su vicevi oko te teme.” Ona ovu pojavu naziva Inflacija ruža, naglašavajući: “Kako inflacija raste tijekom godina, vaša vrijednost sve više opada.”
Cijeli događaj pokrenut je objavom natječaja za likovno rješenje novčanice na kojemu sam u žestokoj konkurenciji pobijedio. Na upit o identitetu prikazanog lika, odgovorila sam da on simbolizira obične, zdrave žene, točnije seljanke. Uvjeti unutarnjeg natječaja bitno su utjecali na odluku, zbog čega je novčanica trebala imati tematiku usredotočenu na poljoprivredu, usklađenu sa Zelenim planom, a istovremeno predstavljati jedinstvenu Jugoslaviju, što je zahtijevalo izuzimanje narodnih nošnji.
U potrazi za odgovarajućom figurom, inspiraciju sam pronašao u svojoj supruzi, kako je primijetio Andrija Milenković. Iz Ružičine perspektive život se činio utjelovljenjem osjećaja postojanosti; međutim, bio sam potpuno nesvjestan tih okolnosti.
