Ovaj period je jako vaćan za sve vjernike pravolsavne vjeroispovijest jer je u subotu obiolježen praznik ljetnje zadušnice koji se slavi pedeset dana nakon Uskrsa, a danas je Duhovski utorak.
Pripadnici Srpske pravoslavne crkve danas obilježavaju značajan događaj u sklopu trodnevnice koja slijedi nakon velikog kršćanskog praznika Pedesetnice ili Silaska Duha Svetoga na apostole. Ovaj dan, nazvan Veliki utorak, označava treći dan značajnog slavlja u kršćanskoj tradiciji. Poznat i kao Sveto Trojstvo, ovaj blagdan ima duboku povijest i bogatu simboliku među vjernicima. To se razdoblje u vjerskim obredima označava kao Veliki tjedan, a osobito ga karakterizira izostanak posta.
Takva se suzdržanost tradicionalno izbjegava kao gesta poštovanja prema blagdanu i njegovom duhovnom značenju. Općenito se smatra da ovaj tjedan služi kao vrijeme za radost, jedinstvo i slavlje, zbog čega je neprikladno nametati dodatne žrtve tijelu i duhu. Narodne tradicije ovom danu pripisuju značajnu simboliku. Prema općim vjerovanjima, penjanje po drveću na pokladni utorak se ne preporučuje. Vjeruje se da ova praksa potencijalno uznemirava duhove, jer se vjeruje da su oni posebno aktivni i prisutni u to vrijeme.
Grana, koja služi kao veza između neba i zemlje, smatra se posebno “prohodnom” za duhovne entitete; stoga je preporučljivo suzdržati se od nepotrebnih interakcija s njim. U različitim krajevima Srbije postoje različite tradicije vezane za ovaj praznik. U nekim selima pojedinci u džepu nose češanj češnjaka ili grančicu pelina, jer se vjeruje da ti botanički simboli štite od zla, bolesti i nesreće. Stanovništvo ove elemente povezuje sa snagom prirode i njenom sposobnošću da odbrani štetne utjecaje. Ovi amuleti služe kao poveznica između tradicionalne narodne medicine i duhovne baštine.
Posebno je upečatljiv običaj kićenja drvca darovima. Ove ponude, obješene na grane, uključuju razne predmete poput šarenih ručnika, sapuna, bočica parfema, pa čak i ruža za usne. Ovaj čin darivanja prirodi služi kao manifestacija poštovanja prema božanskoj prisutnosti svojstvenoj svakodnevnom postojanju, kao i izraz zahvalnosti za plodnost i vitalnost koju priroda pruža. U hramovima se poštuju posebni običaji. Podovi su ukrašeni travom, a na zidove su pričvršćene grane lipe ili drugih sorti. Ova tradicija označava plodnost, obnovu života i prisutnost Duha Svetoga među vjernicima. Osim toga, ikone su ukrašene cvijećem, koje izražava poštovanje i zahvalnost.
- Cvijeće se smatra simbolom radosti, duhovne vitalnosti i ljepote svojstvene vjeri. Korijeni ovih tradicija mogu se pratiti do ranog kršćanskog doba, tijekom kojeg su rani sljedbenici ugradili aspekte židovskih običaja. Naime, za proslavu Pedesetnice, Židovi su lišćem i granama ukrašavali svoje bogomolje i stanove u znak sjećanja na vrijeme koje su proveli lutajući pustinjom nakon izlaska iz Egipta. Tijekom tog vremena živjeli su u skloništima napravljenim od lišća i grana, čineći takve ukrase sredstvom odavanja počasti uspomeni na jednostavnost i duhovno putovanje zajednice. U židovskoj tradiciji Pedesetnica je povezana s primanjem Deset zapovijedi od strane proroka Mojsija.
Ovu su simboliku prilagodili kršćani, koji vjeruju da je na Dušni dan Duh Sveti sišao na apostole, dajući im snagu da šire Evanđelje po cijelom svijetu. Stoga ovaj dan ima veliko značenje u kršćanskoj teologiji kao početak misionarskog djelovanja Crkve. Prema predaji, duhovi predstavljaju sjecište nevidljivog i vidljivog te duhovnog i fizičkog svijeta. Sljedbenici tvrde da se Duh Sveti manifestira kroz plamen, vjetar ili osjećaj božanske prisutnosti. Time se naglašava važnost prirode i njezinih elemenata u slavlju ovog blagdana. Osim duhovnog značaja, blagdan ima značajan obiteljski i društveni značaj.
Pojedinci se okupljaju, posjećuju jedni druge, pripremaju raskošan obrok i dijele svoje resurse. Ova prigoda potiče duh jedinstva, velikodušnosti i sreće. Štoviše, u mnogim krajevima ovaj dan koincidira s raznim seoskim svetkovinama, saborima i crkvenim svetkovinama koje okupljaju vjernike. Iako se način slavljenja stoljećima razvijao, njegova bitna bit je opstala – trajno štovanje Duha Svetoga, prirode, tradicije i duhovnih vrijednosti koje utječu na svakodnevni život vjernika. Duhovni utorak podsjeća da su čovječanstvo i svijet u stalnom dijalogu te da se kroz običaje, vjerovanja i simbole održava veza između prošlosti, sadašnjosti i vječnosti.
