Danas je sve veći broj ososba koje se bore sa depresijom a posebno zabrinjavajuće je što među njima preovladavaju pripadnici mlađih generacija. Ukoliko ste depresivni potražite liječničku pomoć.
Depresija se često krivo tumači. Mnogi ljudi to smatraju tipičnom za svakodnevnu tugu, kao da je to stanje koje će jednostavno proći. Međutim, depresija nije samo jedna epizoda lošeg raspoloženja, već stanje koje utječe na sve navedeno. Ne radi se o snazi volje ili nedostatku karaktera. Jedan od njegovih posrednih uzroka je strah: taj potisnuti osjećaj prijetnje koji s vremenom postaje tjeskoba, beznađe i emocionalna blokada.
- Oni koji pate od depresije obično opisuju osjećaj da imaju nešto internalizirano što ih je “onesposobilo”. Ideje putuju okolo, svakodnevne obaveze postaju prepreka, a tijelo ne može surađivati. Raspoloženja su promjenjiva, motivacija gotovo nepostojeća, a svakodnevni život postaje previše užurban. Unatoč svoj toj prividnoj neranjivosti, postoje praktični koraci koji se mogu poduzeti. Ovi koraci ne daju trenutačna rješenja, ali mogu omogućiti promjenu. Dopustiti sebi da budete izliječeni: početni korak iscjeljenja Jedan od najvažnijih, ali i najfrustrirajućih koraka u suočavanju s depresijom jest priznati što zapravo osjećamo.
Mnogi se pojedinci srame svoje tuge, ljutnje ili straha i pokušavaju prikriti te stvari. Međutim, emocije ne nestaju njihovim ignoriranjem – umjesto toga, one se pretvaraju u druge oblike i često se ponovno pojavljuju s većim intenzitetom. Umjesto da bježite, važno je sjesti sami sa sobom i priznati što se događa unutra. Dopustiti si biti tužan, biti otvoren, bez predrasuda. To je prvi korak ka oporavku. Čin kretanja kao sredstvo liječenja smrznutog tijela. Tijelo i um su odvojene cjeline. Kad se jedan ne može kretati, drugi zbog toga pati. Depresija je često popraćena gubitkom snage vezanom uz bilo koju aktivnost, ali upravo to kretanje olakšava povratak emocija.
Ne morate sudjelovati u maratonu. Dovoljno je nekoliko minuta jednostavnog hodanja, nekoliko dugih udisaja na svježem zraku, istezanje ili joga. Svaki naš korak unatoč nedostatku kretanja u tijelu i umu stvara dodatni prostor za novu energiju. Biti u blizini drugih ljudi, unatoč tome što ne znate što izraziti. Jedan od najprožimajućih simptoma depresije je samoća. Netko tko se povlači vjeruje da neće biti teret drugima. Međutim, točan kontakt s drugima često pruža utjehu. Često nemamo strpljenja upustiti se u dugu raspravu. Dovoljno je sjesti s nekim na piće, malo prošetati ili nekome poslati poruku.
Povezanost je ljekovita, a osjećaj da nismo sami u svojim osjećajima može imati ogroman učinak. Prepoznajte unutarnji kritički glas i promijenite ga. Depresiju često prati uporan, ali tih glas koji nam govori, a da toga nismo svjesni, da nismo dovoljno dobri, da nismo sposobni i da nema nade. Ovaj glas nije pravi – to je naučeni stil. Tehnike poput kognitivne bihevioralne terapije olakšavaju prepoznavanje tih ideja i mijenjaju ih. Vođenje dnevnika može biti korisno kao moćan alat koji ne samo da bilježi ono što se događa izvana, već i prati unutarnje misli i postupno ih suočava sa stvarnim svijetom. Ne vjerovati svemu što vjerujemo – ovo je praksa koja spašava život.
Hrana i san: Osnove za bolju dubinu ravnoteže Mnogi pojedinci zanemarili su značaj fiziologije za emocionalnu stabilnost. Međutim, stvarnost je jasna – um ne može pravilno funkcionirati ako tijelo ne prima ono što mu je potrebno. Prehrana koja je i uravnotežena i hidratantna, zdrave masti i dosljedan san mogu imati značajan utjecaj na raspoloženje. Uspostaviti dosljedan obrazac, izbjegavati ekrane prije spavanja i jesti hranjive obroke, čak i kada to nemamo želju, nisu mali koraci. Oni umjesto toga pružaju čvršći temelj s kojeg se s većom lakoćom kreće naprijed. Mali detalji koji revitaliziraju svakodnevni život. Kad je netko tužan, često gubi užitak.
Čak ni predmeti koji su prije pružali radost više ne potiču osjećaje. Međutim, važno je ne odustati od pokušaja. Povremeno je dovoljno desetak minuta čitanja, gledanje željenog filma, glazba koja izaziva emocije, crtanje, kuhanje, boravak u prirodi. Možda neće odmah dovesti do sreće, ali svaka od ovih aktivnosti je podsjetnik da još uvijek postoji nešto što može utjecati na nas. Kada pomoć drugih nije dovoljna: Vrijeme je za stručnu pomoć. Nitko nema srama tražiti pomoć.
Kada je depresija toliko jaka da nam onemogućuje funkcioniranje, kada više ne znamo kako dalje, najbolje je potražiti stručnjaka. Terapeut nam može pomoći u razumijevanju uzroka stanja, također nam može pomoći da razvijemo nove metode suočavanja s emocijama. U rijetkim slučajevima, liječnik može predložiti i farmakološku pomoć, što se ne smatra nedostatkom, nego predanost brizi za naše zdravlje. Terapija se ne smatra čarobnim štapićem, već putem do bolje verzije nas samih.
