Uvijek trebamo obraćati pažnju na tjelesne simptome kako bismo spriječili ili rano uhvatili neku bolest. Danas vam otkrivamo malo više o povišenom šećeru i dijabetesu.
- Kada razina šećera u krvi raste, može doći do niza poremećaja, a ako to stanje potraje, razvija se dijabetes. Značajan broj pojedinaca u svijetu boluje od dijabetesa, a posebno je zabrinjavajuće što obolijeva sve veći broj mlađih ljudi.
Dijabetes melitus, koji se često jednostavno naziva dijabetesom, kronični je metabolički poremećaj koji remeti ravnotežu proizvodnje inzulina, što rezultira povećanjem razine glukoze u krvi. Ovo stanje može dovesti do ozbiljnih komplikacija, oštećenja bitnih organa i tkiva. Razvoj dijabetesa može se povezati s nizom čimbenika i “okidača”.
Nastanku ovog stanja pridonose loše prehrambene navike, pretjerana konzumacija prerađene hrane, povećana razina stresa i nedostatak tjelesne aktivnosti. Nadalje, ti čimbenici mogu pogoršati simptome kod osoba kojima je već dijagnosticiran dijabetes. Tipični znakovi i dijagnostički kriteriji za dijabetes često se sastoje od učestalog mokrenja, jake žeđi i neobjašnjivog gubitka težine.
Doktor Saša Kiković, endokrinolog, preporučuje brzu intervenciju kod osoba čija je razina glukoze u krvi iznad 7,0 mmol/l. Nadalje, osobama koje pokazuju razinu šećera između 6,1 i 6,9 mmol/l savjetuje se napraviti test opterećenja glukozom koji se naziva OGTT. Zdravstveni djelatnici koriste različite kriterije kako bi procijenili ima li netko dijabetes, a u nastavku su navedeni dijagnostički standardi za to stanje.
NA Kriteriji za dijagnozu uključuju mjerenje glukoze u krvi natašte od 7,0 mmol/L ili više, očitanje glukoze u krvi od 11,1 mmol/L ili više unutar 120 minuta tijekom oralnog testa tolerancije glukoze (OGTT), slučajni uzorak krvi koji pokazuje razinu glukoze od 11,1 mmol/L ili više kada su prisutni simptomi i razina glikiranog hemoglobina (HbA1c) od najmanje 6,5%.
- Nadalje, učinkovito upravljanje dijabetesom zahtijeva pridržavanje odgovarajuće dijete. Osobe s dijabetesom se potiču na prehranu koja obiluje vlaknima i korisnim ugljikohidratima, dok smanjuju unos zasićenih masti.
Za održavanje uravnotežene prehrane preporučuje se da otprilike 50-55% ukupnog kalorijskog unosa za dijabetičare potječe iz ugljikohidrata, dok masti trebaju činiti 30-35% (s najviše 30% za one s dijagnosticiranim dijabetesom tipa 2). , a proteini bi trebali predstavljati 10-15%. Osobama s dijagnosticiranim dijabetesom savjetuje se da se klone visoko prerađene hrane, trans masti i namirnica koje obiluju zasićenim mastima.
Oni koji pokazuju granične razine šećera u krvi imaju veću vjerojatnost razvoja dijabetesa. Da biste spriječili ovo stanje, neophodno je pridržavanje zdrave prehrane, redovito sudjelovanje u tjelesnoj aktivnosti i postizanje zdrave tjelesne težine. Dodatno, preporučuje se da se probir za dijabetes provede u dobi od 45 godina ili ranije ako postoje drugi čimbenici rizika, kao što je visok BMI ili obiteljska povijest bolesti.
Za učinkovito upravljanje dijabetesom neophodna je temeljita strategija, koja uključuje liječenje, promjene životnog stila i lijekove po potrebi. Kako bi se rizik od ozbiljnih komplikacija povezanih s dijabetesom sveo na najmanju moguću mjeru, redoviti pregledi i stalna njega igraju ključnu ulogu.
Dodatni sadržaj:
Budite li se često umorni, tromi i bez energije? Iako ove osjećaje možete povezati s proljetnim umorom, važno je ostati na oprezu jer ovi simptomi mogu ukazivati na ozbiljniji temeljni problem.
Pristup aktualnom razgovoru o proljetnom umoru zahtijeva značajno promišljanje, budući da bi ovaj umor mogao ukazivati na ozbiljnije zdravstvene probleme ispod površine. Različiti čimbenici mogu dovesti do vašeg dugotrajnog umora, uključujući lošu prehranu, nedovoljnu tjelovježbu, poremećaje štitnjače, anemiju ili stalna zdravstvena stanja.
Za pojedince koji osjećaju umor čak i nakon dovoljnog odmora, istraživanje potencijala za dijabetes je ključno. Ovo je osobito ključno za osobe starije od 45 godina, one s prekomjernom tjelesnom težinom ili bilo koga tko je u obitelji imao dijabetes. Depresija ne obuhvaća samo emocionalni nemir; također se manifestira fizički, predstavljajući stalni umor i nemilosrdan osjećaj umora.
Ovo stanje mentalnog zdravlja nadilazi jednostavne osjećaje tuge i može pokazivati fizičke znakove, poput stalne iscrpljenosti, poremećaja spavanja i smanjenog apetita. Kako biste poboljšali svoje cjelokupno zdravlje i održali optimalnu vitalnost, preporučljivo je uključiti više svježe hrane u svoju prehranu, osobito one bogate vitaminom C.
Dodatno, usredotočenost na konzumaciju vitamina B kompleksa i vitamina D ključna je jer igraju vitalnu ulogu u jačanje živčanog sustava i osiguravanje uravnotežene razine energije. Kako biste spriječili nagle skokove energije koji dovode do naglih padova i posljedičnog umora, preporuča se smanjiti unos šećera i prerađene hrane.
