Povišen šećer u krvi nikada nije dobar znak i potrebno ga je redovno kontrolisati da ne bi prešao u hronični dijabetes. Danas vam donosimo nekoliko savjeta po ovom pitanju od poznatog medicinskog stručnjaka.
Dijabetes melitus, koji se često naziva dijabetesom, značajno je doživotno metaboličko stanje. Obilježava ga problem s ravnotežom inzulina, hormona ključnog za regulaciju razine šećera u krvi. Ovaj poremećaj rezultira povećanim šećerom u krvi, što s vremenom može imati ozbiljne zdravstvene implikacije, budući da povišena glukoza može oštetiti različite organe i tkiva, uključujući srce, bubrege, oči i živce.
- Osobe kojima je dijagnosticiran dijabetes moraju biti vrlo oprezne jer neadekvatno upravljanje stanjem može rezultirati ozbiljnim komplikacijama kao što su oštećenje vida, oštećenje živaca, srčana bolest i dodatni zdravstveni problemi. Na dijabetes mogu utjecati razni čimbenici. Određeni elementi, poput genetske predispozicije, izvan su naše kontrole, dok drugi — uključujući nezdrav način života, loš izbor prehrane, visok unos prerađene hrane, stres i nedostatak tjelesne aktivnosti — mogu povećati rizik.
Ne samo da ovi čimbenici mogu dovesti do pojave dijabetesa, već mogu i pogoršati simptome kod pojedinaca koji već imaju to stanje, komplicirajući napore u liječenju. Simptomi dijabetesa mogu biti vidljivi, ali se mogu pojaviti i postupno tijekom vremena. Osobe s dijabetesom mogu najprije primijetiti znakove poput učestalog mokrenja, stalne žeđi i naglog gubitka težine koji se ne mogu objasniti. Ako su ovi simptomi prisutni, ključno je potražiti liječnički savjet.
Doktor Saša Kiković, endokrinolog Vojnomedicinske akademije (VMA), ističe nužnost hitnog djelovanja ako se pretragama utvrdi razina šećera u krvi iznad 7,0 mmol/L jer to može značiti ozbiljan problem. Dodatni test koji se zove OGTT (oralni test tolerancije na glukozu) predlaže se kada se razina šećera u krvi kreće od 6,1 do 6,9 mmol/L kako bi se pružila točnija procjena stanja. Općenito, dijabetes se identificira pomoću nekoliko važnih kriterija, koji uključuju razinu glukoze u krvi natašte iznad 7,0 mmol/L, razinu glukoze iznad 11,1 mmol/L tijekom oralnog testa tolerancije glukoze i povišene razine glikoziliranog hemoglobina (HbA1c) iznad 6,5%.
Liječenje šećerne bolesti zahtijeva značajan napor i mora uključivati održavanje zdravog načina života uz pravilnu prehranu. Osobe s dijabetesom trebaju prepoznati važnost uravnotežene prehrane koja je bogata vlaknima, korisnim ugljikohidratima i zdravim mastima. Bitno je smanjiti unos zasićenih masnoća jer mogu pogoršati stanje. U idealnom slučaju, ugljikohidrati bi trebali činiti 50-55% ukupne kalorijske potrošnje, dok masti ne bi trebale činiti više od 30-35% kalorija; osobama s dijabetesom tipa 2 savjetuje se da unos masti budu ispod 30%. Otprilike 10-15% ukupnih kalorija trebalo bi potjecati iz proteina.
Osim toga, preporuča se izbjegavati visoko prerađenu hranu, koja je obično krcata transmasnoćama i nezdravim zasićenim masnoćama, jer one mogu pogoršati simptome dijabetesa. Osobe s razinom šećera u krvi blizu normalnog raspona trebale bi poduzeti proaktivne korake kako bi spriječile pojavu dijabetesa. To uključuje konzumiranje zdrave hrane, redovito vježbanje i održavanje zdrave težine. Osim toga, preporučljivo je da se osobe starije od 45 godina podvrgnu testiranju na dijabetes, dok se raniji pregledi predlažu osobama s dodatnim čimbenicima rizika, uključujući prekomjernu tjelesnu težinu ili obiteljsku povijest dijabetesa.
Dok se dijabetes može činiti zastrašujućim, učinkovito upravljanje stanjem moguće je postići odgovarajućim liječenjem i modifikacijama načina života. To uključuje dosljedno praćenje razine šećera u krvi i podvrgavanje redovitim pregledima, zajedno s potencijalnom primjenom lijekova ako je potrebno. Osim toga, ključno je imati na umu činjenicu da dijabetes može dovesti do drugih zdravstvenih problema, zbog čega je neophodno imati rutinske medicinske procjene kako bi se spriječile teške komplikacije.
Nedavno su mnogi pojedinci prijavili osjećaj umora i niske energije, koji su često povezani sa sezonskim promjenama, poput proljetnog umora. Ipak, potreban je oprez jer stalni umor može ukazivati na značajnije zdravstvene probleme, poput dijabetesa. Oni koji osjećaju iscrpljenost usprkos dovoljnom sna trebali bi razmotriti mogućnost dijabetesa, osobito ako imaju prekomjernu tjelesnu težinu, stariji su od 45 godina ili imaju obiteljsku povijest bolesti.
Uzimajući u obzir ove čimbenike, postaje moguće rano identificirati bolest i poduzeti potrebne radnje za održavanje zdravlja. Učinkovito upravljanje dijabetesom zahtijeva holistički pristup koji uključuje medicinsko liječenje, promjene u prehrani, redovitu tjelovježbu i, ako je potrebno, odgovarajuće terapije.
