Doktorka Ivana otkrila zbog čega Srbi masovno zovu Hitnu: Svi se žale na isti problem danima, ljudima je mnogo loše

 

U današnjem članku donosimo važnu zdravstvenu informaciju o povećanom broju poziva Hitnoj pomoći u Srbiji, gdje se građani posljednjih dana najčešće žale na povišen krvni pritisak.

Doktorka Ivana Stefanović objasnila je kako velike promjene temperature mogu uticati na organizam, naročito kod osoba koje već imaju hronične zdravstvene probleme.Promjenjivo jesenje vrijeme donijelo je dodatne poteškoće brojnim građanima Srbije. Hladna jutra, još hladnije večeri i znatno prijatnije dnevne temperature stvaraju uslove u kojima se organizam mora prilagođavati različitim vremenskim prilikama tokom istog dana.

Prema informacijama koje je iznijela doktorka Ivana Stefanović iz beogradske Hitne pomoći, posljednjih dana povećan je broj poziva građana koji imaju poteškoće s krvnim pritiskom. Posebno se izdvajaju pacijenti s hipertenzijom, odnosno povišenim krvnim pritiskom.

Tokom prethodne večeri zabilježeno je ukupno 1.725 poziva, što je više od uobičajenog prosjeka, iako nešto manje nego prethodnih dana. Ovaj podatak odnosi se na broj poziva, a ne na broj pacijenata koji su završili u bolnici.

Doktorka je za TV Prva objasnila da su vremenske prilike tokom cijele sedmice bile promjenjive, što posebno teško mogu podnositi osobe s hroničnim zdravstvenim tegobama.

Visok krvni pritisak najčešći razlog obraćanja Hitnoj pomoći

Prema riječima doktorke Stefanović, upravo su problemi s hipertenzijom bili među najčešćim razlozima zbog kojih su građani tražili medicinsku pomoć.

Krvni pritisak predstavlja silu kojom krv djeluje na zidove krvnih sudova. Njegove vrijednosti nisu potpuno iste tokom cijelog dana, već se mogu mijenjati zavisno od fizičke aktivnosti, emocionalnog stanja, sna, lijekova i drugih faktora.

Na regulaciju krvnog pritiska mogu uticati i promjene temperature. Kada je hladno, krvni sudovi u površinskim dijelovima tijela mogu se sužavati, što kod pojedinih osoba doprinosi porastu pritiska.

To je posebno važno za pacijente koji već imaju dijagnostikovanu hipertenziju ili druge bolesti srca i krvnih sudova. Kod njih nagle vremenske promjene mogu predstavljati dodatno opterećenje.

Ipak, nije svaka promjena krvnog pritiska direktna posljedica vremena. Na njegove vrijednosti mogu uticati brojni zdravstveni i životni faktori, pa se uzrok problema ne može utvrditi samo na osnovu vremenske prognoze.

Osobe koje redovno uzimaju terapiju za regulaciju krvnog pritiska posebno trebaju voditi računa o propisanom načinu liječenja. Samostalno povećavanje, smanjivanje ili preskakanje lijekova može dovesti do dodatnih problema.

Posebnu pažnju zaslužuje činjenica da povišen krvni pritisak često ne izaziva jasno prepoznatljive simptome. Zbog toga se hipertenzija kod mnogih osoba otkriva tek prilikom mjerenja ili redovnog zdravstvenog pregleda.

Kada se jave glavobolja, vrtoglavica ili osjećaj slabosti, ne treba automatski zaključiti da je uzrok visok pritisak. Takve tegobe mogu imati različita objašnjenja, a mjerenje krvnog pritiska jedan je od načina da se dobije važna početna informacija.

Nagle temperaturne promjene posebno opterećuju hronične bolesnike

Doktorka Stefanović istakla je da je organizmu teže prilagođavati se vremenskim uslovima kada se temperatura značajno mijenja tokom dana. Takve okolnosti mogu biti posebno neugodne za osobe koje već imaju zdravstvene poteškoće.

Među osjetljivijim grupama nalaze se pacijenti s bolestima srca i krvnih sudova, ali je doktorka posebno spomenula i onkološke pacijente.

Prema njenom objašnjenju, promjene vremena mogu biti povezane s izraženijim bolovima kod pojedinih pacijenata, što dodatno otežava njihovu svakodnevicu.

Naglasila je da medicinske ekipe u određenim situacijama mogu pomoći pacijentima u kućnim uslovima, bez potrebe za njihovim prevozom do bolnice.

Takav pristup zavisi od procjene zdravstvenog stanja i ozbiljnosti simptoma. Kod pojedinih pacijenata pomoć može biti pružena na terenu, dok drugi zahtijevaju dodatne preglede i bolničko liječenje.

Važno je razlikovati tegobe koje se mogu pratiti uz savjet ljekara od simptoma koji zahtijevaju hitnu intervenciju. Sama činjenica da se određeni zdravstveni problem pojavio tokom promjene vremena ne znači da je bezopasan.

Posebno treba obratiti pažnju na bol u grudima, izraženo otežano disanje, iznenadnu slabost jedne strane tijela, poremećaj govora ili gubitak svijesti. Takvi simptomi zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu.

Za osobe s hroničnim bolestima korisno je da prate promjene svog stanja i pridržavaju se terapije koju im je odredio ljekar. U slučaju novih ili neuobičajenih tegoba potrebno je potražiti stručni savjet.

Podaci iz Kragujevca potvrđuju veliki broj intervencija

Problemi povezani s povišenim krvnim pritiskom nisu zabilježeni samo u Beogradu. Podaci Zavoda za urgentnu medicinu Kragujevac također pokazuju da su medicinske ekipe pružale pomoć velikom broju građana s različitim zdravstvenim tegobama.

Prema informacijama koje je prenijela agencija RINA, tokom posmatrana 24 sata ekipe kragujevačke Hitne pomoći obavile su 46 terenskih intervencija.

Od tog broja, 38 intervencija zabilježeno je tokom dana, dok je osam obavljeno u noćnim satima.

Tokom dana građani su se najčešće obraćali zbog bolova u grudima, visokog krvnog pritiska, srčanih tegoba i povreda.

U noćnim satima među pacijentima koji su tražili pomoć posebno su se izdvajale osobe s povišenim krvnim pritiskom.

U ambulanti je obavljeno i 35 pregleda odraslih pacijenata. Šesnaest pregleda evidentirano je tokom dana, a 19 tokom noći.

Istovremeno je obavljeno 15 pedijatrijskih pregleda, dok je broj intervencija na javnim mjestima iznosio 16.

Ovi podaci pružaju dodatni uvid u zdravstvene probleme s kojima su se građani suočavali tokom promjenjivog jesenjeg vremena. Istovremeno pokazuju da su medicinske službe postupale zbog različitih tegoba, a ne samo hipertenzije.

Šta uraditi kada krvni pritisak naglo poraste?

Osobe koje imaju povišen krvni pritisak trebaju se pridržavati preporuka svog ljekara i redovno uzimati propisanu terapiju. Korisno je i pravilno mjeriti pritisak, naročito ako se javljaju neuobičajene tegobe.

Prije mjerenja preporučuje se nekoliko minuta mirnog sjedenja. Ruka treba biti oslonjena, a mjerenje obavljeno odgovarajućim uređajem i manžetom primjerene veličine.

Ako je vrijednost neuobičajeno visoka, mjerenje se može ponoviti nakon kratkog odmora. Pritom je važno obratiti pažnju na eventualne simptome i upute koje je osoba ranije dobila od ljekara.

Vrijednosti krvnog pritiska od 180/120 mmHg ili više zahtijevaju hitnu procjenu, naročito ako su praćene bolom u grudima, otežanim disanjem, neurološkim simptomima ili drugim ozbiljnim tegobama.

Kada postoje znakovi mogućeg srčanog ili moždanog udara, ne treba čekati ponovno mjerenje niti pokušavati samostalno sniziti pritisak kućnim metodama. Potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.

Osobama koje nemaju ozbiljne simptome, ali bilježe ponavljane visoke vrijednosti, preporučuje se da kontaktiraju zdravstvenog radnika radi procjene i eventualnog prilagođavanja liječenja.

Važno je izbjegavati uzimanje tuđih lijekova ili samostalno mijenjanje propisanih doza. Naglo i nekontrolisano snižavanje krvnog pritiska također može biti opasno.

U svakodnevnom životu korisne mjere za dugoročnu kontrolu hipertenzije uključuju smanjenje prekomjernog unosa soli, odgovarajuću fizičku aktivnost, održavanje primjerene tjelesne mase i redovne zdravstvene kontrole.

Ove mjere nisu zamjena za propisanu terapiju, već dio šireg pristupa očuvanju zdravlja srca i krvnih sudova.

Podaci koje su 15. oktobra iznijele zdravstvene službe u Srbiji ukazuju da su problemi s krvnim pritiskom bili značajan razlog obraćanja Hitnoj pomoći tokom prethodnih dana.

Doktorka Ivana Stefanović posebno je skrenula pažnju na temperaturne razlike i poteškoće koje takvi uslovi mogu izazvati kod hroničnih bolesnika.

Za građane koji imaju hipertenziju najvažnije je da ne zanemaruju nove simptome, redovno prate svoje zdravstveno stanje i terapiju ne mijenjaju bez savjeta ljekara. Kod ozbiljnih tegoba pravovremeno traženje medicinske pomoći ima prednost nad pokušajima da se problem pripiše isključivo promjeni vremena.