Kod nas u regiji još uvijek se u većini porodica pripremaju domaći obroci a svaka domaćica prilikom kuhanja priprema zapršku. Ona se može spremiti na razne načine a mi vam danas donosimo jedan trik.
Malo je poznato da zapreska zahtijeva minimalno vrijeme kuhanja od 20 minuta, a precizan omjer brašna i masnoće igra presudnu ulogu. Iako je upotreba raspršivača značajno opala posljednjih godina, zamisliti brojne recepte bez njih i dalje je teško, budući da pružaju gušći sprej i ubrzavaju mljevenje sastojaka. Jedna značajna zabrinutost u vezi s prskalicama je moguća opasnost koju predstavljaju za starije odrasle osobe. Unatoč tome, ovaj se rizik može smanjiti upotrebom umjerene količine brašna i masti. Smjesa se sastoji od jednakih dijelova mekog ili polumekog brašna pomiješanog s masnoćom.
- Za lagane umake ili juhe kojima je potreban suptilan okus, možete se odlučiti za maslac, margarin ili biljno ulje. Za recepte koji zahtijevaju bogatiju boju, odlučite se za ulje ili mast, posebno kod jednostavnijih jela. Općenito, zaprašivanje se nanosi kao završni dodir prije dodavanja suptilnijih začina. Da biste napravili sprej, započnite zagrijavanjem određene količine masti u tavi na ploči štednjaka, zatim umiješajte znatnu količinu brašna. Kako se brašno zagrijava, počet će mjehurići.
Ako želite bijeli posip, pazite da ne prekuhate brašno kako biste zadržali svoju svijetlu nijansu. Za standardne recepte započnite prženjem brašna dok ne dobije zlatnosmeđu boju, a zatim postupno dodajte pripremljenu hladnu tekućinu. Kako bi se izbjeglo stvaranje grudica, važno je polako dodavati tekućinu uz stalno miješanje dok se ne formira glatka pasta, koja se kasnije može prilagoditi da se postigne željena konzistencija.
Iako se mogu koristiti i vruće tekućine, one zahtijevaju brže miješanje u ovom scenariju. Juhe bi trebale kuhati najmanje 20 minuta, dok je za krem juhe i umake potrebno oko 30 minuta kako bi se uklonio okus sirovog brašna. Ostavio je popriličan dojam. Potrebna količina spreja određena je vrstom hrane koja se priprema. Na svaku litru tekućine u bijeloj krem juhi pomiješajte 50 grama masti s 50 grama brašna. U slučaju povrtne juhe ili temeljca smjesa bi se trebala sastojati od 40 grama brašna i 40 grama masti.
Ako pripremate laganiji temeljac od povrća ili ribe, upotrijebite 30 grama brašna i 30 grama masti. Za umak zapremine 5 decilitara svijetle tekućine upotrijebite omjer od po 40 grama brašna i masti. Obično standardni umak zahtijeva 30 grama masti i brašna. Kada radite juhu koja uključuje grah i razno povrće, ubacite 40 grama masti i 40 grama brašna, pa začinite ljutom ili mlakom paprikom da dobijete lijepu boju.
Zaprška je gusta mješavina koja se obično koristi kao temeljni sastojak brojnih recepata, posebice u kulinarskim praksama Balkana, Srednje Europe i Mediterana. Obično napravljena od brašna i masti – često ulja ili drugih vrsta masti – ova pasta služi za zgušnjavanje tekućina koje se nalaze u juhama, varivima i umacima. Nadalje, poboljšava okus jela i dodaje divnu teksturu. Koristite li zapršku u svom kuhanju? Slobodno podijelite svoje mišljenje u komentarima…
Bonus tekst:
Afrička kulinarska tradicija zamršena je i raznolika, a stoljećima su je oblikovale različite kulture, zemljopisne karakteristike i klimatski uvjeti. Središnji dio afričke prehrane je niz hrane lokalnog porijekla, na koju uvelike utječu jedinstvena klima i tradicija različitih područja. U zapadnoj Africi, na primjer, klima varira od tropske do sušne, što dovodi do prehrane koja se prvenstveno sastoji od žitarica poput kukuruza, prosa i sirka. Ove se žitarice obično koriste za pripremu osnovnih jela kao što su “banku” i “fufu”.
Fufu je široko uživano jelo koje se priprema kuhanjem i pireom od korjenastog povrća poput slatkastog krompira ili kasave, dok se banku, koji se obično poslužuje kao prilog, priprema od kukuruza ili prosa. Oba ova jela bogata su hranjivim tvarima i daju potrebnu energiju za svakodnevne aktivnosti. U prehrani Zapadne Afrike mahunarke poput kikirikija, graha i slanutka, uz žitarice, ključne su komponente. Visoke razine proteina i vlakana u mahunarkama čine ih vrijednim dijelom svakodnevnih obroka.
Obično se ugrađuju u juhe ili variva, mahunarke su istaknute u jelima poput juhe “egusi”, koja kombinira sjemenke dinje s mesom ili ribom. Istočna regija Afrike, poznata po svojoj vlažnoj klimi koja podržava raznoliku ponudu voća i povrća, nudi obilje svježih namirnica u svojoj kuhinjskoj tradiciji. Značajan primjer je “ugali”, tradicionalno jelo iz Kenije napravljeno od kukuruza, često popraćeno raznim povrćem i mesom.
