U današnjem članku obrađujemo temu koja je važna za svakodnevni život, a tiče se krvnog pritiska i njegovih normalnih vrijednosti kroz različite životne faze.U nastavku saznajate više….
Naše tijelo se stalno mijenja, a sa njim i krvni sudovi i rad srca. Zbog toga ne može ista vrijednost pritiska da se smatra savršenom za dijete, mladu osobu i starijeg čovjeka.
Razumijevanje tih promjena pomaže nam da brinemo o svom zdravlju i na vrijeme prepoznamo signale koje nam organizam šalje.
Često se može čuti da je 120/80 mmHg idealan krvni pritisak. Iako je ta vrijednost dugo smatrana standardom, ona nije uvijek mjerilo za sve. Na primjer, kod mladih i zdravih ljudi to jeste najčešća vrijednost, ali kod starijih, normalno je da pritisak bude nešto viši. Nije isto mjeriti pritisak dvadesetogodišnjaku i osobi koja je prešla šezdesetu, jer njihovi krvni sudovi, metabolizam i ukupna vitalnost nisu na istom nivou.
- Kod mladih odraslih ljudi, između 20. i 39. godine, pritisak se kreće oko 120/80 mmHg i to se smatra zdravim. Kako starimo i ulazimo u srednje godine, normalno je da pritisak blago poraste, pa se vrijednost od 130/85 mmHg prihvata kao stabilna. Kod starijih osoba, starijih od 60 godina, pritisak od 140/90 mmHg može biti potpuno normalan. To ne znači da je visoki pritisak uvijek bezopasan, već da se prag tolerancije razlikuje. Zbog toga se ne preporučuje da svi ljudi koriste isti „šablon“ kada tumače svoje rezultate.
Opasnosti nastaju kada krvni pritisak stalno odstupa od tih granica. Visok pritisak može da djeluje podmuklo jer često nema simptome, a u pozadini oštećuje krvne sudove i povećava rizik od srčanog i moždanog udara. S druge strane, nizak pritisak može izazvati vrtoglavicu, slabost i gubitak svijesti, što može biti rizično posebno kod starijih i osjetljivih osoba. Zato se naglašava važnost redovnog mjerenja pritiska i praćenja rezultata, jer upravo u kontinuitetu leži ključ za otkrivanje ozbiljnih problema.
- Da bi se krvni pritisak održavao u granicama koje su zdrave, potrebno je uvesti određene navike. Najprije, redovna fizička aktivnost ima ogroman značaj. Svakodnevna šetnja, vožnja bicikla, plivanje ili lagane vježbe jačaju srce i poboljšavaju cirkulaciju. Zdrava ishrana je drugi stub zdravlja. Ishrana sa dosta svježeg voća, povrća i žitarica, uz smanjenje masnoća i prerađene hrane, doprinosi stabilizaciji pritiska. Posebnu pažnju treba obratiti na sol, jer njen prekomjeran unos gotovo uvijek vodi ka povišenom pritisku.
Kontrola tjelesne težine je još jedan faktor. Gojaznost predstavlja ozbiljan rizik za razvoj hipertenzije, dok održavanje zdrave kilaže smanjuje opterećenje na srce. Tu je i upravljanje stresom, koji često utiče na nagle promjene krvnog pritiska. Meditacija, joga ili jednostavne vježbe disanja mogu pomoći da se tijelo i um dovedu u ravnotežu.
- Važno je naglasiti i da genetika ima veliki uticaj. Ako su roditelji ili bliski rođaci imali problema sa pritiskom, postoji vjerovatnoća da će se i kod potomaka pojaviti slične poteškoće. Ipak, način života može u velikoj mjeri ublažiti te predispozicije. Zato je kombinacija zdravih navika i redovnih pregleda najbolji put ka dugovječnom zdravlju.
- U praksi se preporuke razlikuju po uzrastu. Mladi ljudi treba da se fokusiraju na sport i balansiranu ishranu. Oni srednjih godina posebno treba da prate nivo stresa i obavljaju redovne ljekarske kontrole. Kod starijih osoba naglasak je na laganoj fizičkoj aktivnosti, poput hodanja ili plivanja, i redovnim konsultacijama s ljekarom zbog lijekova koji mogu uticati na pritisak.
Simptomi na koje treba obratiti pažnju također zavise od tipa problema. Kada je pritisak previsok, mogu se javiti glavobolje, krvarenje iz nosa ili umor. Kada je prenizak, osoba može osjetiti nesvjesticu, hladne ruke i noge, zamračenje vida ili malaksalost. U oba slučaja, ako se tegobe često ponavljaju, najbolje je potražiti stručnu pomoć.
- Na kraju, ono što se može zaključiti jeste da je krvni pritisak pokazatelj koji ne treba ignorisati. Ne radi se samo o brojevima na aparatu, već o signalu koji nam govori koliko naše srce i krvni sudovi funkcionišu. Redovno praćenje, prilagođavanje životnih navika i povremene konsultacije sa stručnjacima omogućavaju da živimo duže i kvalitetnije. Čuvanje pritiska u normalnim granicama znači čuvanje zdravlja cijelog organizma.
