Da bismo bili zdravi potrebno je da vodimo računa o tome šta jedemo i koje namirnice unosimo u naš organizam. Danas govorimo o suvim šljivama i blagodetima koje one imaju za naš organizam.
Suhe šljive se bez sumnje ističu kao najbolja sorta sušenog voća. Za razliku od svježih šljiva, suhe šljive imaju rok trajanja oko šest mjeseci. Ako se drže u zatvorenoj posudi u hladnjaku, mogu ostati jestivi i do godinu dana. Suhe šljive su bez sumnje najbolji izbor među suhim voćem. Za razliku od svježih šljiva, suhe šljive imaju rok trajanja oko šest mjeseci. Kada se drže u zatvorenoj posudi u hladnjaku, njihova jestivost može trajati i do godinu dana.
Uključivanje dnevne čaše soka od suhih šljiva u vašu prehranu će dodati korisna vlakna i vitalne hranjive tvari. Konzumiranje četiri do pet suhih šljiva osigurava približno 280 mg kalija, što je oko 12% preporučenog dnevnog unosa. Ispod je nekoliko potencijalnih zdravstvenih dobrobiti povezanih s konzumacijom suhih šljiva.
Pomaže u probavnom procesu, pomaže u regulaciji impulsa, ima visoku koncentraciju kalija, bogat je vitaminima i služi kao izvrstan izvor željeza. Povećava gustoću kostiju, snižava razinu kolesterola, pomaže u suzbijanju apetita, osigurava antioksidanse i može pomoći u snižavanju krvnog tlaka.
Bonus tekst:
Smokve, koje su plod stabla smokve, još od vremena starih civilizacija smatraju se simbolom plodnosti i obilja. Njihov profil okusa, zdravstvene dobrobiti i kulturni značaj čine ih neizostavnim dijelom prehrane, kao i središnjom točkom brojnih legendi i mitova. Ovaj će esej ispitati povijesnu pozadinu, prehrambene prednosti i kulturnu važnost smokava, ističući njihovu važnost u ljudskom postojanju u različitim razdobljima. Podrijetlo i povijest smokava sežu u Aziju, posebno na Bliski istok i jugozapadnu Aziju.
Ovo voće je poznato od početka ranih civilizacija, postojalo je u starom Egiptu, Grčkoj i Rimu. U rimskoj kulturi smokve su smatrane afrodizijakom, dok su se u Egiptu koristile u medicinske svrhe. Smokve se spominju u Bibliji i imaju značenje u raznim vjerskim i filozofskim tradicijama, simbolizirajući život, mudrost i duhovno prosvjetljenje. Na primjer, budistički tekstovi sugeriraju da je Buddha postigao prosvjetljenje dok je meditirao ispod smokve. Po nutritivnom sastavu smokve su izuzetno hranjivo voće, bogato vlaknima, vitaminima i mineralima.
Ugodnu slatkoću smokve mogu zahvaliti značajnoj prisutnosti prirodnih šećera, a osiguravaju i značajnu količinu kalija neophodnog za dobrobit kardiovaskularnog i krvožilnog sustava. Nadalje, smokve su važan izvor vitamina K koji je ključan za očuvanje zdravlja kostiju, uz vitamin B6 koji ima ulogu u kognitivnoj funkciji i jačanju imunološkog sustava. Ključna značajka smokava je njihov visok sadržaj vlakana; konzumacijom samo pet smokava srednje veličine možete unijeti oko 20% preporučenog dnevnog unosa vlakana koja pomažu probavi i snižavaju razinu kolesterola.
Štoviše, smokve imaju visoku koncentraciju antioksidansa koji se bore protiv slobodnih radikala i smanjuju vjerojatnost kroničnih bolesti. Kroz različita povijesna razdoblja kulturološka važnost smokve bila je značajna. Na primjer, u Grčkoj je smokva bila poštovana kao sveta vrsta, često povezivana s Demetrom, božicom povezanom s plodnošću i žetvom. U Indiji su smokve simbolizirale i plodnost i blagostanje, a njihova su stabla obično bila posvećena raznim božanstvima.
Smatra se da su smokve bile jedno od prvih voća koje je čovječanstvo uzgajalo, što se pripisuje njihovom brzom rastu i otpornosti na sušu. Čak iu modernom društvu, smokve imaju značajnu važnost u mnogim kulturama. U mediteranskoj kulinarskoj tradiciji imaju središnju ulogu u raznim jelima, od salata do slastica. Osim toga, suhe smokve uživaju veliku popularnost jer u ovom obliku čuvaju sve svoje nutritivne prednosti. U mnogim regijama smokve služe kao ključni element u tradicionalnim receptima i naširoko se smatraju “superhranom” zbog svojih zdravstvenih prednosti.
