Danas za vas imamo jedan vic i puno poučnih informacija  o pčelama za koje možda niste znali. Kada su u pitanju šale i vicevi čestu ulogu u njima igraju Suljo,Haso, Mujo  i Fata pa ni ovaj nije iznimka.

 

Nakon što je sahranila Muju, Fata se nakon nekoliko tjedana vratila na groblje, držeći buket cvijeća. Dok je išla prema Mujinom posljednjem počivalištu, slučajni susret s grobarom prekinuo je njeno svečano putovanje. Prišao joj je i upitao: Pozdrav, mogu li pitati za razlog vaše prisutnosti na ovom mjestu? Kao odgovor, Fata je dala odgovor. Moj cilj je locirati polje 5… Pod budnim pogledom grobara, njegove su oči bile uprte u nju. – Zašto si se, dizala iz groba kad se ne možeš vratiti?!

Bonus tekst:

Pčele, zadivljujuća bića koja imaju ključnu poziciju u ekosustavima diljem svijeta, imaju značaj koji se proteže daleko izvan njihove proizvodnje meda. Njihova uloga u oprašivanju biljaka nezamjenjiva je za proizvodnju hrane. Unutar ovog odlomka zadubit ćemo se u zamršene detalje pčela, uključujući njihovu biologiju, društvenu hijerarhiju, ekološki značaj i izazove s kojima se susreću. Red Hymenoptera dom je pčela, a medonosna pčela (Apis mellifera) je najpoznatija vrsta.

  • Pčela se sastoji od tri primarna dijela: glave, prsa i trbuha. Glava je opremljena složenim očima, antenama i strukturom usta specijaliziranom za skupljanje nektara i peluda. Prsni koš podupire tri seta nogu i dva seta krila. Unutar abdomena nalaze se ključni organi kao i žalac koji posjeduju i radilice i matice. Živeći u kolonijama koje mogu brojati od nekoliko tisuća do preko 60 000 jedinki, pčele su vrlo društveni kukci. Unutar ovih kolonija postoje tri primarne kaste:

Unutar kolonije postoji usamljena ženka koja posjeduje sposobnost reprodukcije. Njezina primarna dužnost vrti se oko čina polaganja jaja. Zapanjujuće je primijetiti da ova matica ima kapacitet položiti nevjerojatnih 2000 jaja dnevno. Odgovornosti sterilnih ženki pčela protežu se i na unutarnje i vanjske operacije košnice, obuhvaćajući zadatke poput skupljanja nektara, proizvodnje meda, brige za leglo i obrane kolonije.

Trutovi, muške pčele određene isključivo u svrhu parenja s kraljicom, preuzimaju pasivnu ulogu i doživljavaju svoju smrt ubrzo nakon što su se uključili u ovaj reproduktivni čin. Ne može se precijeniti ključna uloga pčela kao oprašivača. Oni su odgovorni za oprašivanje približno 75% cvjetnica i oko 35% usjeva koji proizvode hranu. Bez pčela, obilje usjeva poput jabuka, badema, jagoda i raznog drugog voća i povrća bilo bi ozbiljno ugroženo.

Proces oprašivanja bitan je za reprodukciju biljaka, čime se osigurava očuvanje biološke raznolikosti i stabilnost ekosustava. Vrijedne pčele zaslužne su za proizvodnju raznih značajnih proizvoda. Med, prirodni zaslađivač koji se koristi u kulinarstvu i medicini, posjeduje antibakterijska svojstva. Propolis je, s druge strane, smolasta tvar koja se dobiva iz pupova drveća i poznat je po svojim prirodnim antibiotskim svojstvima, kao i po svojoj povijesnoj upotrebi u tradicionalnoj medicini.

Matična mliječ, tvar bogata hranjivim tvarima, služi kao hrana i za ličinke i za matice. Također se koristi u dodacima ljudskoj prehrani. Vosak, pak, nalazi primjenu u izradi svijeća, kozmetike i ljekovitih proizvoda. Populacije pčela suočene su s brojnim prijetnjama koje predstavljaju značajne izazove za njihov opstanak. Pčele su suočene s ozbiljnom prijetnjom u obliku pesticida koji se koriste u poljoprivrednim praksama. Kolonije trpe značajne gubitke zbog prisutnosti Varroa destructor, destruktivnog parazita koji napada pčele. Osim toga, pčele su osjetljive na bolesti poput nozemoze i raznih virusa, što može uvelike umanjiti njihovu snagu i vitalnost.

Širenje urbanih područja i provedba intenzivne poljoprivredne prakse dovode do iscrpljivanja prirodnog okoliša pčela. Promjenjivi klimatski obrasci uzrokovani klimatskim promjenama također mogu utjecati na obilje cvijeća, ograničavajući vremenske okvire tijekom kojih se može dogoditi oprašivanje. Na raspolaganju nam je više mogućnosti kako bismo pomogli u očuvanju pčela. Pčele se za prehranu oslanjaju na biljke koje sadrže obilje nektara i peluda. Korištenje prirodnih ili manje štetnih zamjena ima potencijal za smanjenje prijetnje pčelama.

Potporom domaćim pčelarima otkupom meda i ostalih pčelinjih proizvoda možemo pridonijeti očuvanju njihovih zajednica. Širenje svijesti o značaju pčela i potrebi njihove zaštite ima potencijal motivirati širu zajednicu da se uključi. Očuvanje dobrobiti pčela ima ogromnu važnost za naš planet, budući da igraju ključnu ulogu u održavanju zdravih ekosustava i osiguravanju buduće opskrbe hranom za buduće generacije doći. Stoga svaki najmanji napor uložen u zaštitu i podršku pčelama ima značajnu težinu.

Preporučujemo