U poznijim godinama svog života svaka žena ulazi u menopauzu koja ima simptome koji mogu biti jako teški kako psihički tako i fizički. Danas donosimo savjet poznate stručnjakinje u ovom području.
Tijekom života ženino tijelo prolazi kroz brojne transformacije, a početak menopauze u srednjim godinama može dovesti do značajnih hormonalnih neravnoteža i drugih promjena koje mogu utjecati na ukupnu kvalitetu života. Faza u životu žene koja se naziva “prijelaznim razdobljem” općenito se priznaje kao faza koju karakteriziraju značajni izazovi. Neuobičajeno je da žene prolaze kroz menopauzu bez poteškoća, budući da prestanak rada jajnika i posljedične hormonalne fluktuacije uvijek dovode do nepovoljnih promjena.
- Dr. Dejana Milojević, specijalistica ginekologije i opstetricije u Medigroupu, nudi važne uvide u prirodu ovog procesa i predlaže rješenja za rješavanje povezanih problema. Koja se posebna faza života naziva menopauzom? Ova faza predstavlja prirodni aspekt procesa starenja i obično se javlja između 45. i 55. godine života. Može se manifestirati postupno nakon kirurških zahvata na reproduktivnim organima ili nastupiti naglo. Menopauza označava završetak rada jajnika i prestanak menstrualnog ciklusa.
Žene često idu na ginekološki pregled zbog prevladavajućih simptoma, uključujući neredovite cikluse i obilno krvarenje. Nažalost, ti se simptomi često pojavljuju rano i obično se zanemaruju ili previđaju. Tajanstvene karakteristike menopauze i dalje predstavljaju izazov unutar medicinske zajednice. Ovo pitanje zahtijeva povećanu pozornost, budući da žene doživljavaju složenost ove životne faze, koja uključuje fizičke i emocionalne izazove tijekom značajnog trajanja njihovih života. S obzirom na brze promjene u našem suvremenom načinu života, bitno je razumjeti simptome povezane s menopauzom i utvrditi jesu li oni prirodna pojava.
Pad spolnih hormona pokreće menopauzu u ženskom tijelu, što dovodi do progresivnog pada i konačnog prestanka rada organa, što potom rezultira sustavnim simptomima. U svojstvu ginekologa, želim istaknuti početne pokazatelje vidljive unutar genitourinarnog sustava. Takvi pokazatelji obuhvaćaju neredovito krvarenje, suhoću zdjelice, bol tijekom spolnog odnosa, nelagodu u gornjem dijelu trbuha, osjećaj žarenja i povlačenja, uz opći osjećaj nelagode koji se može manifestirati kao uznemirujuća seksualna iskustva i učestalo mokrenje koje nije povezano s infekcijom.
Bez sumnje, ovi genitalni problemi povezani su sa simptomima koji ukazuju na smanjenu razinu estrogena, što može uključivati noćno znojenje, nesanicu, valunge, vaskularno-dijastoličke simptome i tahikardiju. U ispitivanju kognicije bitno je prepoznati simptome kao što su razdražljivost i depresija. Iako se žena u menopauzi može susresti s negativnim emocijama, nedostatak medicinskog tretmana ne mora nužno značiti temeljni zdravstveni problem ili potencijalnu bolest, s obzirom na to da je menopauza prirodna faza koju sve žene doživljavaju. Ipak, u kontekstu suvremenog ubrzanog okruženja, žene se u ovoj fazi često susreću s velikim stresom.
Jednako je važno priznati da prethodne generacije, uključujući naše majke i bake, možda nisu pridavale istu razinu važnosti suočavanju s ovim izazovima. Kao stručnjak u području medicine ističem nužnost hvatanja u koštac s primarnim izazovom i njegovanja transparentnih dijaloga o njemu. Često promatrana zdravstvena stanja uključuju pretilost, dijabetes, hiperlipidemiju, hipertenziju, hipotireozu i depresiju. Ovi medicinski problemi mogu dovesti do komplikacija uključujući srčani udar, moždani udar, prijelome i dugotrajne slučajeve depresije. Nažalost, većina ovih stanja ne proizlazi iz hormonalnih nedostataka ili neravnoteže; usprkos tome, oni predstavljaju znatan rizik za ozbiljne ishode.
Kao primjer, može se uočiti gotovo identična pojava infarkta miokarda i kod žena i kod muškaraca, budući da su ranije statistike uglavnom bile usmjerene na mušku populaciju. Koje prijedloge liječnik daje u vezi laboratorijskih i dodatnih pretraga? Preporučila bih detaljnu evaluaciju od strane stručnjaka tijekom predmenopauzalne faze. Ova procjena trebala bi obuhvatiti opsežan ginekološki pregled, koji uključuje Papa test, ultrazvuk, procjenu zaraznih bolesti, uz ultrazvuk zdjelice i dojke.
U laboratorijskoj procjeni razine hormona uzimaju se u obzir različite tvari, kao što su FSH, Estradiol, lipidni profil i koagulogram. Ova procjena ima poseban značaj za žene koje pate od onkoloških, kroničnih ili autoimunih stanja. Odabir liječenja ili hormonske nadomjesne terapije ovisi o specifičnom stanju pojedinog pacijenta. Dostupne su brojne mogućnosti, uključujući tablete, flastere i ulja, iako se obično daje prednost konvencionalnoj metodi hormonske terapije.
Smjernice koje je postavilo Međunarodno društvo za menopauzu podržavaju hormonsku nadomjesnu terapiju za niz indikacija. U ovu su skupinu uključeni rani znakovi nedostatka estrogena, simptomi povezani s urogenitalnom atrofijom tijekom srednje faze i naknadne indikacije povezane s prevencijom i upravljanjem poroznosti kostiju. Opsežna istraživanja su pokazala da je terapija estrogenom, koju je odobrila FDA i koja se primjenjuje putem flastera, gelova i topikalnih sprejeva, povezana sa smanjenim rizikom od krvnih ugrušaka u usporedbi s tradicionalnim oralnim tabletama estrogena.
