Biti roditelj je jedna od najtežih uloga i koliko god se trudili i mislili da postupamo pravilno ne znamo kakva će naša djeca biti i kakvi će ljudi postati. To možete vidjeti i iz ispovijesti koju vam donosimo.
- “Promatram kako novac mijenja moju kćer. Nakon pet godina školovanja koje smo financirali, dobila je posao s plaćom usporedivom s inozemnom, zarađujući na pretek. Uvjerila nas je da će nam uzvratiti uslugu, podijelivši dirljivu priču o svom putovanju za naše dobro, naglasivši da ne bi uspjela bez potpore svog oca i mene, te da će nam pomoći u nastavku.
Rezervirala je prve četiri plaće da pokrije naše troškove i odlučila kupiti Louis Vuitton torbu sa svojom petom plaćom. Možete misliti koja je cijena te torbe. Dapače, nije nam dala ni dinara od posljednje plaće. Jesmo li doista cijenjeni tako niskim iznosom? Samo četiri mjesečna računa? Roditelji, pobrinite se da pravilno odgajate svoju djecu i spriječite ih da se bave bilo čime. Počeli smo to žaliti.
Bonus tekst:
Prema Kathleen Vohs, profesorici marketinga na Sveučilištu u Minnesoti, sama prisutnost novca utječe na pojedince, donoseći i pozitivne i negativne učinke; izloženost novcu ili čak ideja o njemu može pojačati osjećaj samopouzdanja, a istovremeno dovesti do antisocijalnog ponašanja. Voh i njezin tim izveli su niz od devet eksperimenata u kojima su sudionici bili podijeljeni u dvije grupe koje su imale zadatak riješiti zagonetku ili dovršiti drugu aktivnost.
U svakom eksperimentu, jedna grupa je nježno ponukana da razmišlja o novcu, bilo čitanjem eseja koji ga spominje ili stavljanjem ispred čuvara zaslona koji prikazuje valutu, dok je druga grupa ostala nedirnuta bilo kakvim spominjanjem novca. Nalazi su otkrili značajnu razliku u ponašanju između dviju skupina ispitanika. Prema Vohsu, temeljni koncept je da je tijekom određene rane faze evolucije ljudima nedvojbeno bila potrebna pomoć drugih kako bi postigli svoje ciljeve, poput izgradnje skloništa ili lova.
Kako je vrijeme odmicalo, pojavili su se sustavi razmjene, praćeni razvojem novca, koji se može zamijeniti za robu i omogućuje pojedincima da samostalno slijede svoje ciljeve. Posljedično, kako vrijeme prolazi, oni koji imaju financijska sredstva manje će se oslanjati na prisutnost drugih. Jedan od njezinih eksperimenata je to pokazao, gdje su istraživači volonterima postavili izazovnu zagonetku i obavijestili ih da mogu zatražiti pomoć kad god je potrebna.
Onima koji su se prije eksperimenta podsjetili na novac trebalo je gotovo 70% više vremena da potraže pomoć od onih koji o novcu nisu razmišljali prije. Zanimljivo, pojedinci koji su bili usredotočeni na novac posvetili su dvostruko više vremena pomažući onima koji su tražili njihovu pomoć. Prema Vohsu u časopisu Science, rezultati pokazuju da razmišljanje o novcu dovodi pojedince do načina razmišljanja u kojem preferiraju neovisnost i nerado se oslanjaju na druge ili da se drugi oslanjaju na njih.
Stephen E.G. Lee, ekonomski psiholog sa Sveučilišta Exeter u Britaniji, tvrdi da bi ova studija mogla utjecati na svakodnevne izbore, uključujući odluke o dječjim doplatcima. Iako džeparoš može poticati samodostatnost, to također može rezultirati smanjenom suradnjom. Iako je to izazovan izbor, mora se priznati kada kapitaliziraju odnose i napraviti potrebne prilagodbe, zaključio je Lee.
