Danas na žalost možemo čuti veliki broj sličnih priča ovoj koju vam donosimo. Roditelji se brinu za svoju djecu a kada ova odrastu jednostavno zaborave na njih i ne žele im pomoći.

Fraza “Starost je najgora; tada više nikome nisi koristan” čest je izraz koji čujemo od naših starijih osoba. Ali je li ova izjava točna? Sa 67 godina, ova žena izražava svoju samoću, izjavljujući: “Živim sama i zamolila sam svoju djecu da se presele k meni, ali su odbili. Nisam sigurna kako nastaviti živjeti…” Njezine riječi podijeljene na društvenim mrežama odražavaju duboka čežnja za društvom koju doživljavaju mnoge starije osobe. Sa 68 godina živim sam. Moj muž je preminuo prije dosta vremena.

Nastavio sam raditi, jer je to jedina stvar koja tjera dosadu. U posljednjih nekoliko godina, moj život je robotiziran i ništa mi ne donosi radost! **** “Nemam nikakav hobi, niti ga tražim, osjećam se prestarom za to. Predložila sam sinu da bi mogao preseliti u moj veći stan, no snaha se protivila toj ideji. Jasno je ne želi dijeliti krov sa svekrvom!

Psiholozi daju sljedeće savjete osobama u ovoj situaciji: Prema psihologu konzultantu Arini Lipkini, nedostatak hobija i, što je još važnije, nedostatak interesa za otkrivanje novih može ukazivati ​​na depresiju. Stoga bi za starije osobe moglo biti korisno da potraže savjet od neurologa, psihologa ili psihoterapeuta. Stručnjak smatra da se osoba od 67 godina u današnjem društvu ne bi trebala doživljavati starom.

U tom kontekstu, nije problem što njihova djeca oklijevaju vratiti majku ili oca kući. Umjesto toga, odrasla djeca cijene osobni prostor koji su uspostavili, a koji im pruža udobnost koju žele. Psihologinja smatra da ova žena treba odustati od iluzije da je život s djecom najbolja opcija za nju. Umjesto toga, ona ima alternativni put za postizanje ispunjenja u svom životu. Pažljivim promatranjem svoje okoline može otkriti zanimljive aktivnosti i istražiti lokacije koje još nije posjetila.

  • Svježe socijalno iskustvo je ono što je potrebno, smatra psiholog. Postaje znatno veći izazov kada se pojedinac ograniči na ograničenu rutinu osnovnih aktivnosti kao što su “gledanje televizije, posjet teretani, kupovina…” Ovaj ograničeni skup obaveza uzrokuje da se svaki dan stapa sa sljedećim, stvarajući savršeno okruženje za osjećaji usamljenosti cvjetati. U današnjem svijetu mogućnosti koje su dostupne pojedincima svih dobnih skupina znatno su se proširile, zbog čega nije pametno ne iskoristiti ih. Dok se neki ljudi odluče ponovno vjenčati kasnije u životu, drugi otkrivaju potpuno nove interese i hobije.

Istovremeno, mlađa generacija snosi značajnu odgovornost. Naposljetku, na djeci i unucima je da poduzmu sve potrebne korake kako bi osigurali da njihovi voljeni zadrže strast za životom, čak i kad odrastu.

Bonus tekst:

Češnjak, poznat po svom snažnom okusu i mirisu, jedna je od najstarijih ljekovitih biljaka, igrajući vitalnu ulogu u kulturnim praksama i prirodnim tradicijama liječenja diljem svijeta. S poviješću koja se proteže preko pet tisuća godina, češnjak potječe iz središnje Azije i od tada se proširio na razne dijelove svijeta. Bogata hranjivim tvarima, jača imunitet i pruža niz zdravstvenih prednosti. Alicin, ključni spoj u češnjaku, poznat je po svojim antibakterijskim, antivirusnim, antifungalnim i antiparazitnim učincima.

U drevnoj egipatskoj kulturi češnjak je imao značajnu vrijednost i smatran je svetom biljkom. Davali su ga robovima kako bi ojačali njihovu snagu i otpornost, a pronađen je čak i u grobnicama faraona. U međuvremenu, u staroj Grčkoj i Rimu, sportaši bi konzumirali češnjak prije natjecanja, dok su ga vojnici unosili prije bitaka kako bi povećali izdržljivost, snagu i imunitet protiv bolesti.

Do 6. stoljeća češnjak je stigao do Indije i Kine, gdje su njegova ljekovita svojstva počela dobivati ​​priznanje. Zbog svojih kulinarskih i zdravstvenih dobrobiti, češnjak je postao sastavni dio svake kuhinje i obroka. Ima bitnu ulogu u prehrani, a služi kao začin za gotovo sve vrste jela. Danas ga mnogi ljudi vide kao prirodni antibiotik koji pomaže tijelu u borbi protiv raznih bolesti. Preporuča se redovito ga uključiti u prehranu u sirovom obliku, a neugodan zadah možete osvježiti sokom od limuna, jabuke, mente, mlijeka, žvakanjem zrna kave ili kombiniranjem s maslinovim uljem.

Preporučujemo