Postoji mnogo trikova koji nam mogu olakšati život u raznim situacijama a za njim možemo saznati zahvaljujući internetu. Danas vam donosimo jedan koji se odnosi na zamagljivanje stakala u automobilu.
Ako tražite siguran način da spriječite zamagljivanje prozora automobila, imamo pravi trik za vas. I u nepovoljnim vremenskim uvjetima kvaliteta ostaje izuzetna. Običan krumpir će biti dovoljan. Gledajući YouTube videozapis s jednostavnog i brzog kanala, možete iz prve ruke svjedočiti značajnom utjecaju koji može imati razmazivanje sirovog krumpira po vjetrobranskom staklu, ili suzdržavanje od toga, tijekom kišnih uvjeta.
Kako biste izbjegli nepotrebno trošenje na skupe pripreme, jednostavno se uputite u kuhinju i uzmite malo krumpira. Ovaj alat neće dobiti nikakve pohvale, pogotovo u danima kada pada kiša. Pripremite jedan sirovi krumpir. Podjednako ga podijelite na dva dijela. Nakon toga, upotrijebite odrezanu površinu za nježno poliranje vjetrobranskog stakla, bočnih prozora i retrovizora.
Posljedično, kišnica će glatko prolaziti preko njih bez ikakvih posljedica zamagljivanja. Za postizanje uglađenog izgleda, možete upotrijebiti narezani krumpir da nježno istrljate unutrašnjost stakla, nakon čega slijedi temeljito poliranje suhom krpom od mikrovlakana. Bez sumnje, razliku će biti nemoguće propustiti.
Krumpir, višegodišnja zeljasta biljka, svoje porijeklo vuče 8000 godina unatrag iz peruanskih Anda. Španjolski istraživači uveli su ovu svestranu kulturu u Europu u 16. stoljeću, poklonivši je papi Piju IV. Svoj put je nastavio iz Italije, šireći se po cijelom kontinentu. Tijekom povijesti krumpir je igrao vitalnu ulogu u europskoj kuhinji, posebice u Irskoj gdje je, uz mlijeko, činio značajan dio prehrane. Sastav sirovih gomolja obično se sastoji od različitih komponenti.
- To uključuje značajan sadržaj vode od približno 75%, znatnu količinu škroba od 18,2%, umjereni sadržaj proteina od 2%, mali postotak šećera od 1,5%, celuloze od 1%, minimalni sadržaj masti od 0,1%, i tragove kiseline od 0,2%. Naime, gomolji služe kao izuzetan izvor složenih ugljikohidrata u obliku škroba. Nadalje, osiguravaju esencijalne vitamine kao što su vitamin C i B, dok također nemaju kolesterol i sol (NaCl). Osim toga, gomolji sadrže vitalne minerale uključujući kalij, magnezij i željezo. S izuzetkom gomolja, cijela biljka je otrovna zbog prisutnosti solanina, alkaloida.
Stabljika, koja može narasti do 30-150 cm, sastoji se od nadzemnog i podzemnog dijela. Potječe ili iz klice gomolja, što olakšava vegetativno razmnožavanje, ili iz pravog sjemena, što omogućuje generativno razmnožavanje. Podzemne bočne stabljike koje se nazivaju stoloni imaju horizontalni obrazac rasta. Kako stolon zadeblja, pretvara se u gomolj, koji je modificirani dio podzemne stabljike. Ovaj gomolj služi kao primarni organ za skladištenje krumpira, olakšavajući i preživljavanje zime i reprodukciju.
Pokožica gomolja ima niz boja, od žute do ljubičaste, dok je meso obično bijelo do žuto, povremeno poprimajući ljubičastu nijansu ovisno o specifičnoj sorti krumpira. U rahlim tlima koja nisu dublja od 1 metar, korijen biljke je relativno plitak, veličine oko 40-50 cm. Nastaje iz podzemnog dijela stabljike i širi se bočno do 45 cm. Prilikom sjetve krumpira izbija primarni korijen uz više bočnih korijena. Kako krumpir doseže zrelost, korijen postupno propada. Poljoprivredni i ekološki čimbenici koji utječu na uzgoj krumpira.
Temperatura Krumpir uspijeva u okolini stabilne temperature i tijekom sezone rasta i tijekom skladištenja tijekom zime. Temperatura tla pri sadnji ne smije pasti ispod 6-8 °C. Ako temperatura dosegne -1 do -2 °C, stabljike i listovi biljke krumpira će izmrznuti. Optimalna temperatura za rast gomolja je 17-20 °C. Kada temperature porastu iznad tog raspona, formiranje gomolja i ukupni prinos se smanjuju. Ako temperatura prijeđe 30 °C, rast gomolja potpuno prestaje.
Klijanje se najučinkovitije odvija u temperaturnom rasponu od 12-15 °C, što rezultira skraćenjem procesa za otprilike 10-12 dana. Važno je napomenuti da više temperature negativno utječu na prinos. Međutim, dokazano je da strateški pristup koji uključuje privremeno povećanje temperature na 20 °C tijekom početnih faza klijanja, nakon čega slijedi smanjenje na 8-10 °C, povećava prinos. Voda Krumpir uspijeva u umjereno vlažnoj klimi, ali njegov prinos i kvaliteta gomolja trpe kada nema dovoljno vode.
Suha ili pretjerano vlažna razdoblja mogu dovesti do stvaranja sekundarnih gomolja na već izraslim primarnim, uzrokujući deformacije i pukotine koje rezultiraju gubitkom tržišne vrijednosti. U borbi protiv sušnih razdoblja mogu se koristiti metode navodnjavanja kao što su kišna krila za zalijevanje usjeva. Tlo Idealne vrste tla za uspješan uzgoj krumpira su one koje su lakše prirode, kao što su propusna, rahla, pjeskovita humusna i pjeskovito-ilovasta tla.
Ova tla trebaju biti mrvičaste teksture i bogata mineralnim i organskim tvarima, uz povoljna svojstva vode i zraka. S druge strane, teška, močvarna tla s visokom razinom podzemne vode nisu pogodna za uzgoj krumpira. Biljka krumpira može tolerirati kiseliji pH tla, s optimalnim rasponom od 5,4 do 6,5. U Bosni i Hercegovini najpovoljnija područja za uzgoj visokokvalitetnog krumpira su prostrana krška polja, točnije Livanjsko, Glamočko i Duvanjsko polje.
