Vrlo često se govori o opasnostima po zdravlje koje može izazvati visok krvni pritisak a manje je poznato da nije dobro ni kada je pritisak nizak. Posebno je opasno ako pritisak naglo padne.
- Doktorica Ivana Stefanović iz Hitne pomoći dala je smjernice kada je ključno potražiti liječničku pomoć. Objasnila je da su i visoki i niski krvni tlak česti problemi s različitim uzrocima, te podijelila savjete o tome što učiniti kada doživite pad tlaka. Čimbenici kao što su fluktuacije temperature, loša prehrana i određene terapije mogu utjecati na krvni tlak, zbog čega je neophodno potražiti liječnički savjet u vezi s lijekovima kako bi se izbjegle štetne posljedice.
Izjavila je: “Ako imate visok krvni tlak i trenutno ste podvrgnuti liječenju, lijekovi bi mogli dovesti do smanjenja razine vašeg tlaka. “Dr. Stefanović je savjetovao: ‘Trebali biste pojesti nešto slano čim se tlak smanji. Uživajte u ukusnoj juhi ili bilo kojoj grickalici koju volite. U početku pokušajte povisiti krvni tlak. Međutim, ako to ne uspije i osjetite vrtoglavicu ili nesvjestica uz pad krvnog tlaka, odmah nazovite hitnu pomoć.’
Nizak krvni tlak, također poznat kao arterijska hipotenzija, stanje je koje može nastati iz različitih uzroka, u rasponu od problema opasnih po život poput određenih aritmija do kroničnih stanja koja ne pokazuju simptome. Liječenje se obično usredotočuje na rješavanje temeljnog uzroka hipotenzije; kada se ne utvrdi specifičan uzrok, pristup obično uključuje promjene načina života, a lijekovi su rjeđa opcija. Starije osobe posebno su osjetljive na hipotenziju, koja je čest čimbenik koji pridonosi padovima koji mogu dovesti do višestrukih komplikacija.
Kriterijima za arterijsku hipotenziju nedostaje jasnoća kakva se nalazi u onima za arterijsku hipertenziju. Obično se sistolički tlak ispod 90 mmHg i dijastolički tlak ispod 60 mmHg u odraslih spominje kao uobičajeni prag, iako neke definicije navode 100 ili 110 mmHg za sistolički tlak. Kod djece te vrijednosti variraju ovisno o dobi. Šire tumačenje razmatra očitanja krvnog tlaka koja padaju ispod onoga što se normalno očekuje za pojedinca pod određenim okolnostima, priznajući da se tolerancija na niski tlak može razlikovati među pojedincima.
Nizak krvni tlak, osobito kada se ne predstavlja kao akutno ili po život opasno stanje, često se zanemaruje i posebno je raširen među starijim osobama. Hipotenzija se može kategorizirati u primarne oblike, kod kojih se ne može utvrditi specifičan uzrok, i sekundarne oblike, kod kojih je uzrok evidentan. Nadalje, hipotenzija se može klasificirati kao akutna ili kronična, što ukazuje na dugotrajna stanja. Akutni oblici niskog krvnog tlaka obično se javljaju češće sa simptomima koji ukazuju na neadekvatan protok krvi u mozgu.
To može uključivati ošamućenost, slabost, probleme s vidom, vrtoglavicu i vrtoglavicu. Nasuprot tome, kada se simpatički živčani sustav aktivira kao kompenzacijski odgovor za normalizaciju vrijednosti tlaka, pojedinci mogu doživjeti ubrzan rad srca, znojenje i nemir. S druge strane, kronični nizak krvni tlak često ostaje asimptomatičan, jer se tijelo općenito prilagođava ovom stanju.
Autonomni živčani sustav, koji djeluje neovisno o svjesnoj kontroli, odgovoran je za regulaciju različitih fizioloških funkcija, poput krvnog tlaka. Obuhvaća simpatički živčani sustav, koji priprema tijelo za pojačanu aktivnost i ima za cilj povećanje krvnog tlaka, dok je parasimpatički živčani sustav, prvenstveno posredovan živcem vagusom, povezan sa stanjem mirovanja i radi na smanjenju krvnog tlaka.
Posturalna ili ortostatska hipotenzija osobito je česta među starijim odraslim osobama, a neki podaci pokazuju da pogađa jednu od pet osoba starijih od 65 godina. Prema definiciji, ovo stanje uključuje smanjenje sistoličkog krvnog tlaka za najmanje 20 mmHg i/ili smanjenje u dijastoličkom krvnom tlaku od najmanje 10 mmHg pri stajanju nakon što je bio u ležećem ili sjedećem položaju.
