Danas je Ivanjdan jedan od većih praznika u pravoslavnom crkvenom kalendaru a on se proslavlja još od davnina i uz njega su vezani i neki običaji koje je potrebno ispoštovati.
Ivanje služi ne samo kao značajan vjerski obred u crkvenom kalendaru, već je i dan nerazdvojivo povezan s tradicijom, prosperitetom, plodnošću i očuvanjem doma i obitelji. Značaj ovog dana nadilazi njegove vjerske implikacije; također je duboko ukorijenjen u narodnoj kulturi i tradicijama koje su se prenosile generacijama. Vjeruje se da ovaj dan predstavlja vrhunac razvoja prirode, jer se smatra sredinom ljeta. Prema drevnom folkloru, kaže se da se sunce tri puta zaustavlja na nebu, simbolizirajući jedinstveni trenutak ravnoteže i snage prirode.
- Posljedično, mnoge tradicije povezane s ovim danom duboko su ukorijenjene u poštivanje prirode, svjetla, zdravlja i plodnosti. Među najpoznatijim običajima je izrada vijenaca od cvijeća nabranog tijekom ljeta, radnji kojoj se pristupalo s posebnom pažnjom. Ti su vijenci istaknuti na vratima domova, u torovima, u štalama, pa čak i na križevima koji se nalaze u selima. Vjeruje se da ti vijenci imaju zaštitna svojstva i simboliziraju sunce. Značajan ritual uključuje paljenje velikih vatri, zvanih lile, koje su obično napravljene od drva breze. Osim uloge u spajanju pojedinaca, te vatre imaju dublje značenje.
Naime, vjeruje se da su povezani s božićnim drvcem koje se pali uoči Božića. Ovom praksom stvara se simboličan kontrast između ljetnog sunca koje sija jarko i intenzivno i zimskog sunca koje karakterizira smanjena snaga i niži položaj. Vatra na Ivanjdan utjelovljuje svjetlost, toplinu i vitalnost, a vjeruje se da potiče zdravlje i blagostanje. U narodnoj medicini vjeruje se da voda na ovaj dan ima jedinstvenu moć. Pojedinci uranjaju u rijeke, potoke ili jezera kako bi se očistili od štetnih utjecaja, bolesti i negativne energije. Osim toga, vjeruje se da bilje na ovaj dan ima pojačana ljekovita svojstva, zbog čega mnogi sakupljaju ovo bilje za korištenje u liječenju i zaštiti tijekom cijele godine.
Ovaj ljetni dan ima poseban značaj za djevojke, pa se zato i zove Djevojački dan. Uoči ovog blagdana mnoge se djevojke bave aktivnostima kao što su paljenje vatre, pjevanje, branje cvijeća i izrada vijenaca. U nekim krajevima, uključujući Gružu i sela oko Čačka, djevojke su palile takozvanu “živu vatru”, sudjelujući u igrama i pjesmama cijelu noć. Svaka bi se djevojka zatim vratila kući s komadom vatre i vijencem kojim bi okitila svoja vrata. Vjeruje se da ti postupci donose sreću, zdravlje i uspješan brak. Postoji intrigantna tradicija u vezi sa svicima, za koje se vjeruje da se skupljaju i nose kući tijekom ove noći kao simboli svjetla i nade. Štoviše, u tom se razdoblju u vinogradima ne izvode nikakve aktivnosti.
Vinogradari se oprezno suzdržavaju od ulaska u vinograde tri dana prije i tri dana poslije Ivanjskih dana jer vjeruju da sveti Ivan čuva lozu i osigurava optimalnu cvatnju. U nekim kućanstvima djevojke uoči blagdana sade žitarice u posude, a na Petrovo gledaju kako sjeme raste, jer se vjeruje da klijanje može nagovijestiti narav nadolazeće godine. Osim toga, zbirka cvijeća slijedi specifičnu tradiciju. Uoči blagdana djevojke skupljaju ivanjsko cvijeće — žuto ili crveno — kao i plavo petrovo cvijeće, prave vijence koji se potom izlažu na raznim predmetima u kući i po selu.
Ovaj se vijenac često smatra zaštitnim amulijem. U istočnoj Srbiji berba ljekovitog bilja obavlja se isključivo o praznicima, jer se vjeruje da ih time štiti Bog. Zanimljivo vjerovanje dokumentirao je ugledni liječnik i istraživač narodne medicine primarijus dr. Petar Paunković. Prema tom vjerovanju, žene koje ne mogu zatrudnjeti prolaze kroz vijence od gospine trave, a potom se uranjaju u rijeku kako bi otklonile prokletstvo i neplodnost. Za one koje su doživjele višestruke pobačaje, žene po imenu Stana ili Stanka sudjeluju u obredu za Ivanjske dane, a svaka skuplja malu količinu trave sa zajedničkog vijenca kako bi napravila svoj vlastiti.
Ukrašene tim vijencima, one plivaju u nadi da će osigurati uspješnu buduću trudnoću. Nakon blagdana vijenci se stavljaju iznad ili desno od ulaznih vrata, gdje se ostavljaju tijekom cijele godine kao zaštita od nesreće. Osim toga, običaj je da se na Ivanjske dane pobratimstvo ili veza s kumovima zavjetuje “Bogom i svetim Ivanom”. Ova ceremonija predstavlja trajno prijateljstvo i povjerenje, jer se Sveti Ivan Krstitelj štuje kao utjelovljenje poštenja i poštenja.
