Iako bi ova priča u vrijeme bivše države bila savim uobičajena danas je primjer mnogima koji smatraju da se ljudi različitih nacionalnosti ne mogu slagati iživjeti zajedno.
Nana Ziba, porijeklom iz Visokog, dijeli svoju jedinstvenu životnu priču nakon četiri godine provedene u domu pravoslavnog svećenika. Njezin narativ nudi uvid u međuvjerske odnose i važnost poštivanja tradicije. Unatoč svojoj islamskoj vjeri, Ziba je živjela u kućanstvu koje je prihvatilo pravoslavlje, pokazujući svojim iskustvima da je moguće održavati međusobno poštovanje među religijama, čak i usred različitih kulturnih normi. Ziba, koji je porijeklom iz Rogatice, proveo je četiri godine u Austriji u kući pravoslavnog svećenika.
Nazvala ga je “papinom rezidencijom”. Tijekom vremena koje je provela tamo, primijetila je da je njezina tradicionalna nošnja, uključujući maramu i muslimansku odjeću, uvijek bila dobrodošla, bez ikakvih ograničenja ili negativnih primjedbi. Ovo iskustvo u svećenikovom kućanstvu ostavilo je trajan utjecaj na Zibu jer je osjetila izvanredan osjećaj gostoprimstva. Unatoč njihovim različitim uvjerenjima i običajima, temelj njihove interakcije bio je izgrađen na međusobnom poštovanju.
Ziba je primijetio da je svećenik primijetio: “Ti se drži svoje tradicije, a ja ću se držati svoje.” Ovaj pristup s poštovanjem prema različitim vjerskim uvjerenjima omogućio im je suživot bez sukoba. Njezin narativ je istaknuo da se, kao muslimanka koja živi s pravoslavnim svećenikom, nije osjećala niti ugroženom niti diskriminiranom. Ziba je dalje spomenula da je svećenik pokazao veliku ljubaznost i obzir prema njezinoj vjeri. Dok je završavao svoje bogoslužje, često bi rekao njenom mužu: “Djede, molim te, pripremi nam kavu dok se Nana moli, a onda možemo razgovarati.
- Priča o Nani Zibi ilustrira snagu koja se nalazi u uzajamnom poštovanju, čak i među zajednicama s različitim vjerskim običajima. Umjesto da pokušavaju pomiješati svoje tradicije i običaje, Ziba i svećenik poticali su miran suživot kroz ljubaznost i međusobno poštovanje. Ovaj primjer suživota, gdje svaka strana održava svoje vlastite običaje dok poštuje tuđe, može potaknuti razvoj poboljšanih međuvjerskih odnosa u suvremenom društvu.
Nakon četiri godine provedene u Austriji, Ziba je donijela odluku da se vrati u Bosnu i Hercegovinu, kupivši kuću u Visokom, na području Dobrinje. Unatoč vremenu koje je prošlo od njezina boravka u Austriji, rado se prisjeća toplog gostoprimstva koje je primila u svećenikovoj rezidenciji i ljubaznosti koju je on iskazivao prema njoj. Ziba napominje da nikada nije naišla na znakove diskriminacije zbog svoje vjere; nego su je tretirali s velikim poštovanjem.
Bonus tekst:
Dok oba roditelja igraju ulogu u nasljeđivanju, određeni faktori se prenose isključivo od majke. Istraživači sa Sveučilišta u Münchenu otkrili su da mitohondrijska DNK, naslijeđena isključivo od majke, utječe na proces starenja. Mitohondriji, poznati kao stanice koje proizvode energiju u tijelu, ključni su za metabolizam i otpornost na starenje. Ovo otkriće ukazuje da majčino nasljeđe može utjecati na putanju starenja, značajno utječući na zdravlje i dugovječnost budućih generacija.
Osim toga, sklonost debljanju može se prenijeti s majke. Istraživanja pokazuju da je metabolizam, neophodan za regulaciju tjelesne težine, uvelike pod utjecajem genetike majke. Kada majka ima problema s težinom, veća je vjerojatnost da će se njezino dijete suočiti sa sličnim problemima s težinom. Fascinantno istraživanje provedeno na Sveučilištu u Glasgowu pokazalo je da na inteligenciju djeteta prvenstveno utječu geni majke.
U prosjeku, razina IQ djeteta varira u odnosu na IQ majke, naglašavajući značaj majčine genetike u prijenosu kognitivnih sposobnosti. Ovo istraživanje naglašava vitalnu ulogu koju majke imaju u razvoju intelektualnih sposobnosti svoje djece.
