Prije nekoliko dana je ministar u vladi Srbije Darko Glišić doživio moždani udar tokom jutarnjeg gostovanja na televiziji Pink. Danas govorimo o jednom simptomu ovog stanja.
Moždani udar je zdravstveno stanje koje se javlja iznenada i bez pripreme, ali ima dugotrajan ili trajan učinak. To je situacija u kojoj je svaka sekunda važna. Prepoznavanje simptoma i brzo reagiranje može biti od velike važnosti u spašavanju života i smanjenju traume mozga. Iako se može činiti da se događa bez ikakvog planiranja, moždani udar često je rezultat godina lošeg ponašanja i nedostatka prevencije. Rani pokazatelji koje ne treba zanemariti Simptomi moždanog udara često su različiti, ali postoje uobičajeni znakovi koji ukazuju na hitan slučaj.
Osoba može imati gubitak vida ili iznenadni gubitak vida, to se može dogoditi samo na jednom oku ili na jednoj strani vidnog polja. Netko može doživjeti jaku glavobolju koja se pojavljuje iznenada i nije tipična za tu osobu. Ova bol također može uključivati mučninu i povraćanje, ali to nije uvijek slučaj. Uobičajeni simptomi uključuju gubitak ravnoteže, vrtoglavicu, probleme s koordinacijom ili osjećaj da ne možete kontrolirati stvari. U mnogim slučajevima postoji nedostatak osjeta, trnci ili gubitak osjeta, obično na jednoj strani tijela. Ako se čini da netko ne može jednako podići obje ruke, osmijeh mu je nepravilan ili mu je teško govoriti, trebali biste odmah odgovoriti.
Kada su simptomi slični drugim bolestima Ključno je prepoznati da simptomi poput vrtoglavice, nesigurnih pokreta ili iznenadnog pada nisu nužno indikativni za moždani udar. Drugi uzroci, poput problema s unutarnjim uhom, niske razine šećera u krvi ili dehidracije, mogu dovesti do njih. Međutim, uvijek treba uzeti u obzir ozbiljnost mogućih ishoda, stoga se uvijek treba ponašati kao da je najgori mogući scenarij moguć sve dok liječnici ne pokažu drugačije. Odgađanje putovanja u bolnicu može dovesti do kobnih posljedica. Varijacije moždanog udara: ishemijski i hemoragijski.
- Prema riječima potpukovnika dr. Bobana Labovića, neurologa s VMA, oko 85 posto svih moždanih udara je ishemijske vrste. Ishemijski moždani udar uzrokovan je začepljenjem krvne žile u mozgu, a najčešći uzrok je tromboza ili embolija, od kojih je potonja uzrokovana ugruškom na drugom mjestu koji dospijeva u mozak krvotokom. Još jedan neuobičajen, ali obično smrtonosniji oblik je hemoragijski moždani udar, koji se javlja u oko 15% slučajeva. Ovo je mjesto krvne žile koja je pukla i curi unutar mozga. Postoje dvije vrste hemoragičnog moždanog udara: intracerebralno krvarenje, koje je izravno uzrokovano ulaskom krvi u tkivo mozga, i subarahnoidno krvarenje, koje je uzrokovano curenjem krvi u prostore oko mozga.
Glavni učinci: tihi ubojice vaskularnog tkiva. Najčešći uzrok moždanog udara je ateroskleroza. To je stanje u kojem se mast, kalcij, vezivno tkivo i stijenke krvnih žila talože uz stanje upale. Te naslage smanjuju promjer lumena krvne žile, što smanjuje protok krvi. Kada se dotok krvi u neke dijelove mozga smanji ili prekine, stanice počinju odumirati. Ostali čimbenici rizika su visoki krvni tlak, dijabetes, pušenje, pretilost, tjelesna neaktivnost, stres i prekomjerna konzumacija alkohola. Drugi čimbenici, uključujući dob, imaju ulogu, kao i genetika, rizik se povećava nakon 55. godine.
U liječenju moždanog udara najznačajnija komponenta je vrijeme posvećeno liječenju. Postoji takozvani “zlatni prozor” u trajanju od nekoliko sati tijekom kojeg je još uvijek moguće spasiti moždane stanice. Ako se osoba pravovremeno hospitalizira, može se primijeniti trombolitička terapija koja će razbiti ugrušak i uspostaviti protok krvi. Svako dodatno vrijeme povećava vjerojatnost neuspjeha. Zbog toga je ključno da članovi obitelji, kolege ili stranci odmah reagiraju i pozovu hitnu pomoć ako posumnjaju na simptome moždanog udara.
