Danas je crkveni praznik Svetog Stefana Letnjeg koji se nalazi u pravoslavnom kalendaru a uz njegovo obilježavanje se vezuju i neka vjerovanja i narodni običaji koje bi trebalo ispoštovati.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju sezonsku slavu posvećenu Svetom Stefanu Ljetnom, koji se naziva i Sveti Stefan Vjetroviti. Ovaj datum je značajan u narodnoj predaji, jer se smatra da na ovaj dan treba paziti na vjetar, inače će uslijediti nesreća, raznijeti sijeno i slamu ili će se širiti bolesti među ljudima i životinjama. U pučkoj kulturi ovaj dan obilježava poštovanje i oprez jer se smatra da kršenje običaja može dovesti do negativnih posljedica. Crkva danas časti premještanje relikvija svetoga Stjepana Prvomučenika na Sion, gdje su i pokopane.
- Ovaj se svetac štuje čak četiri puta godišnje, što govori o veličini njegove važnosti u kršćanstvu. U Srbiji ima oko 40 hramova posvećenih njemu, među kojima su brojna značajna monaštva, među kojima su Hopov, Lipovac, Banjska, Koporin, Lepenac, Slanac kod Beograda i monaštvo u Somboru. Ovi hramovi i vjerske zajednice postale su posvećena mjesta za sljedbenike ovog dana, tijekom kojih vjerskim obredima i molitvom odaju počast mučeniku. Predaja kaže da je sveti arhiđakon Stjepan bio ispunjen duhom svetim, slično kao i 12 velikih proroka.
Njegova su postignuća dokumentirana u svetim spisima Novog zavjeta, gdje se navodi da je izvršio brojne podvige iscjeljivanja, pomagao siromašnima i bolesnima i svojim svjedočenjem potkrijepio svoju vjeru u Krista. Njegove riječi i djela nalikovali su zakonima i proročanstvima Staroga zavjeta, svojim je djelima uvjeravao svoje sunarodnjake da je on Mesija, proročanstva koja su proroci stoljećima naviještali. Zbog svog neustrašivog propovijedanja u Jeruzalemu, deportiran je iz grada i ubijen. Tako je postao prvi mučenik – prvi koji je umro za vjeru u Krista. Njegov odlazak još je uvijek bio snažan prikaz hrabrosti, dosljednosti i želje za žrtvom za istinu.
Vjernici ga smatraju štitotvorcem, a njegovo se ime često koristi u vjerskim obredima, posebice u zahtjevu za čvrstoćom i izdržljivošću u teškim situacijama. Posebna je tradicija vezana uz vjetar. Ljudi su ranije vjerovali da vjetar na ovaj dan ima jedinstven učinak; moglo bi donijeti blagoslove ili štetu. Poljoprivrednici su ga se bojali jer je mogao naštetiti radu tijekom žetve, a poštovali su ga i jer je bio dio Božje volje. Zbog toga treba izbjegavati prilagođene narudžbe koje su na ovaj blagdan koje bi izazvale vjetar ili na neki način “ljutile”. U primorskim krajevima sadašnji blagdan ima drugačiji značaj – zove se mornarska čast.
Pomorci smatraju da je za vjetrove zaslužan sveti Stjepan Vjetroviti, koji im daje dovoljno snage za sigurno putovanje. Ova se vjera među pomorcima prenosi s koljena na koljeno, na taj dan bi obavljali obrede i palili svijeće u svojim domovima ili na plovilima kako bi njihova putovanja bila mirna i bez opasnosti. Osim pomoraca, sv. Stjepana svom su zaštitniku posvetili i mlinari. Budući da vjetar pokreće vjetrenjače, smatrali su da je ovaj svetac odgovoran za opskrbu vjetrom potrebnim za mljevenje žita.
Zatražili su od njega povoljan vjetar koji je bio dovoljno jak da okrene lopatice turbine, ali ne prejak da uzrokuje štetu. Ono što ovaj blagdan čini jedinstvenim je spajanje kršćanske povijesne priče o mučeništvu svetog Stjepana i autohtonih običaja koji su intrinzično povezani s prirodnim svijetom i imaju božansku svrhu. Za one koji vjeruju, ovaj dan je prilika da se prisjete vrijednosti vjere, predanosti i suosjećanja, ali i da izraze zahvalnost prirodnom svijetu koji, prema tradiciji, ne bi trebao biti intrigiran. Današnje slavlje uključuje službe od crkvenih do obiteljskih slavlja.
Vjernici se poslužuju u svetištima, vjernici se pričešćuju, a članovi obitelji i prijatelji okupljaju se u domovima na zajedničko slavlje. U nekim je krajevima još uvijek uobičajeno da se na ovaj dan ne izlazi bez preke potrebe, osobito ako puše jak vjetar, na obali se mogu vidjeti brodovi koji nose darove u čast svecu. Ovaj blagdan prožima prošlost i sadašnjost, kršćansku vjeru i pučke tradicije, zemlju i more, rad na zemlji i plovidbu morem. Bez obzira iz koje perspektive se gleda, sveti Stefan Letnji i dalje je simbol vjere, snage i veze Boga i prirode. Njegovo pripovijedanje i danas nadahnjuje, podsjeća nas da vjera, dobra djela i ljubav prema svijetu koji nas okružuje nikada ne jenjavaju.
