U velikom broju ispovijesti koje možemo pronaći na društvenim mrežama poneke se izdvoje i postanu viralne te privuku veliku pažnju korisnika koji u komentarima ostavljaju svoje mišljenje.
Bonus tekst:
Značajan zdravstveni problem u suvremenom društvu je povišena razina kolesterola. Ovo stanje proizlazi iz više čimbenika, kao što su nezdrava prehrana i stil života pun stresa. Stručnjaci sugeriraju da promjene u prehrani mogu poboljšati nečije stanje. Među korisnim sastojcima prehrane su biljni steroli i stanoli, koji se dobivaju iz različitih biljaka; te tvari imaju kemijsku strukturu sličnu onoj kolesterola, što pomaže u smanjenju njegove apsorpcije. Izvori ovih nutrijenata uključuju nerafinirana biljna ulja, orašaste plodove, žitarice, sjemenke i jogurt.
Kako biste postigli zamjetnu korist, preporučljivo je uključiti minimalno jedan gram u dnevni unos prehrane. Vlakna, kategorija ugljikohidrata, razlikuju se od nezdravih ugljikohidrata poput šećera i škroba po tome što biljna vlakna prolaze kroz probavni sustav bez razgradnje. Vlakna se mogu kategorizirati u topiva i netopiva. Topiva kategorija uključuje namirnice poput graha i kaše, dok netopiva kategorija uključuje pšenične mekinje. Vlakna su neophodna za eliminaciju otpadnih tvari iz tijela. Brojne studije potvrdile su da vlakna smanjuju razinu kolesterola u krvi i mogu djelovati kao preventivna mjera.
Uključivanje hrane bogate vlaknima, kao što su grah, zeleni grah i zobene mekinje, u prehranu je ključno. Brojna istraživanja pokazuju da vlakna pridonose smanjenju razine kolesterola u krvotoku, a mogu djelovati i preventivno. Razni orašasti plodovi, uključujući bademe, orahe i kikiriki, korisni su za snižavanje kolesterola. Međutim, preporuča se izbjegavati njihove slane verzije, osobito za osobe osjetljive na visoki krvni tlak. Smatra se da se u nutritivnom sastavu orašastih plodova kriju njihova povoljna djelovanja. Orašasti plodovi posebno su bogati mononezasićenim mastima i sterolima, koji štite krvne žile od oštećenja. Nadalje, daju znatnu količinu vlakana i vitamina E.
Orašaste plodove poželjno je uvijek imati pri ruci jer su sjajni saveznici u borbi protiv kolesterola. Štoviše, u usporedbi s čipsom, orašasti plodovi predstavljaju zdraviju i superiorniju alternativu za grickanje, što ih čini privlačnijom opcijom. Istraživanja pokazuju da soja i njezini derivati značajno doprinose smanjenju razine kolesterola u krvi. Bitan čimbenik su biljne bjelančevine, koje su iznimno hranjive i daju brojne prednosti ljudskom tijelu, uključujući i smanjenje razine kolesterola. Kako bi se postigli značajni i vidljivi rezultati, doista je potrebna dosljedna konzumacija soje.
S obzirom na njegov jedinstveni okus, preporučljivo ga je postupno uvoditi u prehranu, postupno povećavajući količinu svaki dan. Razmislite o uključivanju proizvoda na bazi soje kao što su tofu, tempeh, sojino mlijeko i jogurt. Stručnjaci navode da se pozitivni rezultati mogu očekivati unutar otprilike 15 dana. Uloga Oje i njenih derivata je značajna u smanjenju razine kolesterola u krvi. Zdrava ulja, poput maslinovog i ulja ciklame, klasificiraju se kao korisna. Ova ulja prvenstveno sadrže mononezasićene masnoće i ne utječu na razinu kolesterola u krvi ni povećavajući ni snižavajući je.
Ovi spojevi pomažu u jačanju stijenki arterija, posljedično smanjujući rizik od oštećenja izazvanih kolesterolom. Studije pokazuju da zamjena zasićenih masti, poput maslaca i svinjske masti, zdravijim uljima dovodi do smanjenja razine kolesterola. Osim toga, spojevi beta-glukana prisutni u zobi pružaju zaštitne prednosti tijelu. Unutar probavnog sustava stvara se beta glukan koji se zatim veže za kolesterol, što inhibira njegovu apsorpciju. Kao rezultat, kolesterol se izbacuje iz tijela kao otpad. Kako bi se osigurala optimalna zaštita, savjetuje se redovita konzumacija ove žitarice, posebice kao zobeni doručak barem svako drugo jutro.
