Ostalo je svega nekloliko dana do najradosnijeg kršćanskog praznika Uskrsa a ove godine i katolici i pravoslavci ga proslavljaju u isti dan. Domaćice već uveliko vrše pripreme a farbanje jaja se obavlja na Veliki petak.
Ovisno o regiji, jaja se obično peku od Velikog četvrtka do Velike subote, a većina se priprema rano na Veliki petak. U Srbiji se tradicija farbanja jaja za Uskrs održava od 16. stoljeća i teško je zamisliti jedno od najradosnijih kršćanskih slavlja bez ove jedinstvene prakse. Tijekom godina pojavile su se različite tehnike ukrašavanja jaja, a najznačajnija je bojanje prvog jaja u crveno.
Ova boja predstavlja nevinu krv Spasitelja prolivenu na Golgoti, a ujedno simbolizira i uskrsnuće; čuva se i kao zaštitnik ukućana. No, i danas se u našem narodu vodi rasprava o tome u koji dan i u koje vrijeme farbati jaja. Prema riječima etnologinje i antropologinje Vesne Marjanović, jaja se najčešće peku u razdoblju od Velikog četvrtka do Velike subote, a najviše se pripremaju rano na Veliki petak, ovisno o kraju. Ukoliko ne stignete u ranim jutarnjim satima, poželjno je završiti slikanje do podneva. Obično ovaj zadatak obavlja domaćica rezidencije.
Naime, počinje molitvom, nakon koje se u vodu namijenjenu za kuhanje jaja dodaje mala količina svete vode, navodi Steele. Na Veliki petak, dan u spomen na mučeništvo Isusa Krista, ukućani mole sljedeću molitvu tražeći oproštenje svojih grijeha: Božanski Stvoritelju, Izražavamo svoju zahvalnost što si, u svoje vrijeme, poslao svoga Sina u ovaj pali svijet, ne da donese osudu, nego da po njoj bude otkupljen; da svi koji polože svoju vjeru u Njega mogu biti oslobođeni od grijeha i smrti i postati s Njim sunasljednici vječnog života. Danas razmišljamo o tjeskobi i patnji koje je podnio Tvoj Sin, koji je dragovoljno prihvatio sve terete da nas oslobodi od posljedica grijeha.
Žrtvovao je svoj život kao otkupninu, dajući nam dragocjeni dar vječnog života. Pomozi nam da uvijek cijenimo ovaj izvanredni dar ljubavi dan nama grešnicima. Izražavamo svoju zahvalnost što si po Kristu pružio ruku prijateljstva svakom grešniku i zahvaljujemo Ti što nam je po vjeri u Njegovu žrtvu udijeljeno oproštenje grijeha i obećanje vječnog života. Izražavamo svoju zahvalnost, Gospodine Isuse, što je trpio za nas, pravednika za nepravedne, da nas pomiri s Bogom. Zahvalni smo što kroz Tvoje rane nalazimo iscjeljenje. Cijenimo što nas je Tvoja duboka žrtva oslobodila ropstva grijehu.
- Zahvalni smo što su grijeh i smrt pobijeđeni i što ćemo nakon našeg zemaljskog postojanja ući u Tvoje Kraljevstvo i živjeti s Tobom zauvijek. Dok plovimo kroz ovaj život, neka nas Tvoj Duh vodi i uroni u istinu Tvoje Riječi. Daj nam sposobnost da svaki dan više vremena posvetimo Svetom pismu, molitvi i djelima dobrote. Osposobi nas da budemo pravi svjedoci Tvoga Kraljevstva, kako bi nebrojeni izgubljeni pojedinci upoznali Radosnu vijest i bili spašeni od vječne propasti. Amen!
Bonus tekst:
Smokve, plod stabla smokve, još od vremena starih civilizacija smatraju se simbolom plodnosti i obilja. Njihov profil okusa, zdravstvene dobrobiti i kulturni značaj čine ih ne samo bitnim dijelom prehrane, već i središnjim dijelom brojnih legendi i mitova. Ovaj esej ima za cilj ispitati povijesnu pozadinu, prehrambene prednosti i kulturnu važnost smokava, ističući njihovu važnost u ljudskom postojanju kroz stoljeća. Podrijetlo i povijest smokava sežu u Aziju, posebno na Bliski istok i jugozapadnu Aziju. Ovo voće je poznato od početka ranih civilizacija, a bilo je prisutno u starom Egiptu, Grčkoj i Rimu.
Rimljani su smokvu smatrali afrodizijakom, dok su je u Egiptu koristili zbog svojih ljekovitih svojstava. Naime, smokve se spominju u Bibliji, au brojnim religijskim i filozofskim tradicijama predstavljaju život, mudrost i duhovno prosvjetljenje. Na primjer, budistički tekstovi sugeriraju da je Buddha postigao prosvjetljenje dok je meditirao ispod smokve. Po nutritivnom sastavu smokve su izuzetno hranjivo voće, bogato vlaknima, vitaminima i mineralima. Izraženu slatkoću smokve zahvaljuju značajnoj prisutnosti prirodnih šećera, a osiguravaju i značajnu količinu kalija neophodnog za dobrobit kardiovaskularnog i krvožilnog sustava.
Nadalje, smokve su važan izvor vitamina K koji je ključan za očuvanje zdravlja kostiju, kao i vitamina B6 koji ima ulogu u kognitivnoj funkciji i jačanju imunološkog sustava. Glavna značajka smokava je visok sadržaj vlakana; konzumacijom samo pet smokava srednje veličine možete unijeti oko 20% preporučenog dnevnog unosa vlakana koja pomažu probavi i snižavaju razinu kolesterola.
