Na skorašnjem nacionalnom referendumu u Švajcarskoj, birači su se opredijelili za povećanje svojih godišnjih penzija, unatoč vladinim upozorenjima o financijskim teškoćama koje bi takvi dodatni troškovi mogli izazvati. U međuvremenu, koliko su penzioneri u Srbiji daleko od mogućnosti dobivanja 13. penzije? Milan Krkobabić, ministar zadužen za selo i predsjednik PUPS-a, partije koja već godinama lobira za uvođenje 13. penzije, naglašava da realizacija ove inicijative zavisi od političke volje i financijskog stanja u državnoj kasi. Krkobabić predlaže da se novac za “13. penziju” izdvoji iz državnog budžeta namijenjenog socijalnoj politici, a ne iz sredstava Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, kako se ne bi narušio trenutni penzijski sistem. Pravo na isplatu 13. penzije trebalo bi biti rezervirano za one koji sa svojom sadašnjom mirovinom ne mogu pokriti osnovne životne potrebe. Ovaj koncept dodatne mirovine nije nepoznat ni u nekim zemljama Europske unije, poput Hrvatske, gdje se penzionerima isplaćuju jednokratna novčana pomoć. Krkobabić pojašnjava da 13. mirovina ne predstavlja klasičnu mirovinu, već je specifičan oblik socijalne podrške, s jasno utvrđenim kriterijima za određivanje korisnika, iznosima pomoći i rokovima za njihovu isplatu.Prema Krkobabiću, postoji jasna ekonomska osnova za uvođenje “13. penzije”.
On ističe da dodavanje ovog dodatka pomaže smanjiti jaz između visokih i niskih mirovina, čineći “13. penziju” ključnim instrumentom za podršku umirovljenicima s minimalnim prihodima. “13. penzija” bi mogla obuhvatiti sve prethodne jednokratne isplate koje su se provodile na nacionalnoj razini kroz godine, koje su imale veliki značaj za umirovljenike, pogotovo za one s nižim mirovinama. Za te namjene, u prošlosti su izdvojena značajna financijska sredstva” – naglašava Krkobabić. Dodatno, on navodi primjere jednokratnih isplata iniciranih od strane PUPS-a, uključujući isplate realizirane u Beogradu i širom Srbije. Krkobabić navodi da su u Beogradu umirovljenici s dohotkom ispod 20.000 dinara primili četiri jednokratna iznosa od po 5.000 dinara, dok su u ostatku Srbije oni s prihodima manjim od 16.000 dinara dobili četiri puta po 4.000 dinara, zahvaljujući inicijativama PUPS-a. Naglašava da financiranje “13. penzije” treba osigurati iz državnog budžeta namijenjenog socijalnoj politici, a ne iz sredstava Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, kako se ne bi ugrozio trenutačni sustav mirovina. Početak isplate “13. penzije” ovisi o financijskom stanju države i političkoj odluci. Trebala bi biti dostupna osobama koje ne mogu zadovoljiti svoje osnovne potrebe s postojećom mirovinom.
Što se tiče visine “13. penzije”, Krkobabić ističe da će ona ovisiti o dostupnim sredstvima u proračunu za socijalnu podršku i broju korisnika koji imaju pravo na ovu pomoć. “Ključno je osigurati da iznos bude adekvatan namjeni isplate” – naglašava on.U Srbiji, najniža mirovina za ovu godinu, s povećanjem od 14,8% u januaru, iznosi 23.684 dinara, a isplaćuje se približno 138.000 penzionera. Prosečna penzija u januaru 2024. godine je 45.742 dinara, dok je najveća zabeležena penzija za taj mesec 229.745 dinara. Penzija, poznata i kao mirovina (od nemačkog “Pension” preko francuskog “pension”, od latinskog “pensio” što znači vaganje, naplata, ili plaćanje), predstavlja mesečni novčani iznos i dodatne povlastice koje osoba zaslužuje temeljem osiguranja za vreme starosti, invaliditeta ili u slučaju smrti, u skladu sa zakonskim propisima. Penzije se takođe mogu isplaćivati naslednicima ili drugim osobama koje su materijalno zavisne od preminulog, ukoliko nisu sposobne da se same finansijski izdržavaju. Ovisno o okolnostima pod kojima je pravo stečeno, penzija može biti kategorizovana kao starosna, invalidska ili porodična.
