Povišen nivo šećera u krvi, ukoliko se ne kontroliše i ne reguliše na vrijeme može preći u hroničnu bolest odnosno dijabetes. Danas vam donosimo jedan recept uz napomenu da prije svega trebate posjetiti doktora.
Jedan dan loše prehrane može imati iznenađujuće značajan utjecaj na tijelo. To je posebno vidljivo u područjima regulacije šećera u krvi i osjetljivosti na inzulin, gdje se brzo mogu dogoditi zamjetne promjene. Istraživanja znanstvene zajednice pokazuju da konzumacija samo jednog obroka bogatog zasićenim masnoćama može smanjiti osjetljivost na inzulin za čak 28%, naglašavajući kritičnu važnost dnevnih izbora prehrane za naše cjelokupno zdravlje. Razina šećera u krvi ne raste iznenada; međutim, čak i kratki skok može dovesti do niza neugodnosti.
- Pojedinci koji dožive neočekivani umor, stalnu žeđ, neobjašnjivu nervozu ili nagli pad energije možda previđaju signale koje njihovo tijelo šalje, a koji ukazuju na neravnotežu. Dok glukoza služi kao primarni izvor energije, produljeni višak u krvotoku može dovesti do oštećenja krvnih žila i živčanog sustava. Potencijalne posljedice mogu uključivati probleme s očima, bubrezima i srcem te povećan rizik od moždanog udara. Primarni faktor koji pridonosi ovim problemima je inzulinska rezistencija.
Ovo stanje nastaje kada stanice postanu manje osjetljive na inzulin, hormon koji olakšava kretanje glukoze iz krvotoka u stanice. Inzulinska rezistencija razvija se postupno i može dugo vremena ostati neotkrivena, što može dovesti do ozbiljnijih zdravstvenih komplikacija. Primarni čimbenici koji značajno pridonose razvoju inzulinske rezistencije su sljedeći: Debljanju pridonosi nezdrava prehrana koju karakteriziraju visoke razine masti i rafiniranih šećera, uz smanjenu tjelesnu aktivnost ili potpuni izostanak kretanja. Osim toga, genetski čimbenici značajno utječu na ovo stanje.
Za određivanje visoke razine šećera u krvi koristi se laboratorijski test. Smatra se da je optimalna koncentracija glukoze u krvi ispod 100 mg/dL. Razine u rasponu od 101 do 125 mg/dL klasificiraju se kao granične, dok očitanja iznad 126 mg/dL ukazuju na stanje koje zahtijeva stručnu intervenciju. Iako nema brzog rješenja, postoje pragmatični pristupi koji mogu pomoći stabilizirati razinu šećera u krvi. Lagana aktivnost nakon obroka: Kratka šetnja u trajanju od samo nekoliko minuta nakon obroka može značajno poboljšati iskorištavanje glukoze, budući da mišići tijekom tog vremena izravno koriste šećer u krvi.
Ograničite potrošnju masti: prisutnost masti otežava učinkovitost inzulina. Preporučljivo je suzdržati se od konzumiranja pržene hrane, životinjskih masti i rafiniranih ulja. Čak i jedan dan prekomjernog unosa masti može dovesti do povećane inzulinske rezistencije. Redoslijed konzumiranja hrane: jedenje povrća i proteina na početku obroka, nakon čega slijede ugljikohidrati na kraju, može značajno smanjiti skokove šećera u krvi. Istraživanja pokazuju da poštivanje ove naredbe može dovesti do čak 40% smanjenja skokova glukoze.
Prakticiranje svjesnog hranjenja – jedenje na smiren način, bez žurbe i s fokusom na vlastite signale sitosti – olakšava sposobnost tijela da učinkovitije regulira unos i preradu hrane. Za postizanje održivih rezultata osnovni pristup je postupno uvođenje zdravih navika. Promjena prehrane, posebice prelaskom na biljnu prehranu s niskim udjelom masti, može donijeti brojne prednosti: Snižene razine glukoze u krvi, gubitak težine, potencijalno smanjenje potreba za lijekovima i povećanje energije uz uravnoteženije raspoloženje. Ova vrsta prehrane temelji se na: Voće i povrće, zajedno s esencijalnim žitaricama.
Mahunarke Namirnice koje su bogate vlaknima i imaju nizak glikemijski indeks. Uvođenje ovih navika ne mora biti naglo. Tipično, pojedinci počinju osjećati povećanu razinu energije, poboljšanu koncentraciju i stabilnija emocionalna stanja nakon samo nekoliko dana. Štoviše, nakon 12 tjedana dosljedne posvećenosti zdravijem načinu života, rezultati postaju još očitiji kako se tijelo prilagođava, što dovodi do značajnog smanjenja rizika od kroničnih bolesti.
Mnogi pojedinci koji krenu na ovo putovanje nerado se vraćaju svojim prijašnjim navikama, jer novootkriveni osjećaj vitalnosti i dobrobiti koji doživljavaju postaje neprocjenjiv. Nakon prepoznavanja važnosti svake odluke – posebno one koja se donosi svakodnevno za vrijeme obroka – motivacija se povećava, čineći potragu za zdravijim životnim stilom instinktivnijim izborom.
