Trenutno je u našoj regiji opet val vrelih dana i jako visokih temperatura a takva vremenska situacija mnogim ljudima ne godi i opasna je za njihovo zdravlje. Danas vam donosimo nekoliko savjeta.
Prema Emergency Liveu, osobe s niskim krvnim tlakom posebno su osjetljive na učinke visokih temperatura. To je zato što povišene temperature mogu potaknuti povećanje dotoka krvi u kožu, što dovodi do dehidracije. Posljedično, krvni tlak može biti značajno smanjen, što dovodi do simptoma poput vrtoglavice, gubitka svijesti i povećanog rizika od pada. Kako biste zaštitili svoje dobro osjećanje dok ste na zraku i ublažili učinke niskog krvnog tlaka, pridržavajte se sljedećih preporuka:
Postupno ustajte: kada ustanete iz ležećeg ili sjedećeg položaja nakon duljeg vremenskog razdoblja, odvojite vrijeme za postupno ustajanje kako biste spriječili nagli pad krvnog tlaka. Redovita tjelesna aktivnost korisna je za održavanje stabilne razine krvnog tlaka. Međutim, važno je izbjegavati naporne aktivnosti pod izravnim sunčevim svjetlom. Osim toga, preporuča se uvijek zagrijavanje prije početka bilo koje rutine vježbanja.
- U slučaju naglog pada krvnog tlaka: Odvojite trenutak da se zavalite ili pronađite udoban sjedeći položaj i dopustite si da se opustite. Pojačajte cirkulaciju u gornjem dijelu tijela podizanjem nogu. Kako biste ublažili vrućinu, stavite ohlađene obloge na vrat, čelo ili zapešća. Poboljšajte hidrataciju konzumiranjem vode ili napitaka s elektrolitima kako biste povećali unos tekućine.
U slučaju da simptomi potraju ili se pogoršaju, nužno je potražiti liječničku pomoć. Savjetovanje sa zdravstvenim djelatnikom ključno je kada imate problema povezanih s niskim krvnim tlakom, jer oni mogu pružiti bitne smjernice za vaše dobro stanje.
Nizak krvni tlak, također poznat kao arterijska hipotenzija, može se pripisati raznim čimbenicima, u rasponu od stanja opasnih po život poput određenih aritmija do asimptomatskih kroničnih bolesti. Primarni fokus liječenja leži u rješavanju temeljnog uzroka hipotenzije. Kada je uzrok odsutan, liječenje prvenstveno uključuje promjenu životnih navika, a rjeđa je uporaba lijekova.
Hipotenzija češće pogađa starije osobe i vodeći je uzrok padova, što može rezultirati brojnim komplikacijama. Parametri koji određuju arterijsku hipotenziju nisu tako precizno utvrđeni kao oni za arterijsku hipertenziju. Tipično, arterijsku hipotenziju karakterizira sistolički tlak ispod 90 mmHg (ili ponekad 100 ili 110 mmHg) i dijastolički tlak ispod 60 mmHg u odraslih. Međutim, te vrijednosti mogu varirati ovisno o dobi pojedinca, osobito kod djece.
Drugi način definiranja arterijske hipotenzije je kada krvni tlak pojedinca padne ispod onoga što se smatra normalnim za njegove specifične okolnosti. Važno je napomenuti da različite osobe imaju različite tolerancije na nizak krvni tlak. Često zanemaren, nizak krvni tlak uobičajena je pojava, osobito među starijim osobama, osim ako ne predstavlja neposrednu opasnost po život. Hipotenzija se može podijeliti na primarne oblike, gdje je uzrok nejasan, i sekundarne oblike, gdje je uzrok moguće utvrditi.
Osim toga, postoje akutne i kronične varijacije hipotenzije, pri čemu je potonja dugotrajno stanje. U slučajevima akutnih oblika simptomi se često uočavaju i tipično ukazuju na smanjeni protok krvi u mozgu. Ovi se simptomi mogu očitovati kao slabost, vrtoglavica, oštećenje vida i osjećaj vrtoglavice ili vrtoglavice.
Alternativno, u slučajevima kada se simpatički živčani sustav aktivira da vrati normalne razine krvnog tlaka, simptomi mogu uključivati ubrzan rad srca, pretjerano znojenje i nemir. S druge strane, kronični oblik niskog krvnog tlaka često ostaje asimptomatski, jer se tijelo općenito prilagodilo na ovo stanje.
