Ljudsko tijelo ima svoje fizičke potrebe koje su jako važne da bi ono pravilno funkcionisalo. Pored hrane i vode tu su i kvalitetn san ali i intimni odnosi koji su i danas za mnoge tabu tea i ne žele da govore o njima.
Prema Medical News Today, sve veći broj pojedinaca u braku ili vezama nije iskusio intimnost u proteklih mjesec dana, a mnogi žive zajedno samo kao cimeri. Čimbenici poput ubrzanog tempa života, stresa povezanog s brigom o ostarjelim roditeljima ili dolaskom novorođenčeta pridonose smanjenju intimnih aspekata partnerstva. Međutim, značajniji problem leži u fizičkom i emocionalnom udaljavanju između partnera, što dovodi do pada privlačnosti i želje za supružnikom.
- S tim se izazovom mora suočiti i pozabaviti se čim se pojavi, umjesto da se odgađa mjesecima ili godinama, budući da bi veza do tada već mogla pretrpjeti štetu. Ne odnosi se na stvarne situacije u kojima je intimnost objektivno nedostižna, već na one okolnosti u kojima se ona namjerno izbjegava, što ne stvara problem za uključene pojedince. Ovaj scenarij evoluira u sukob ponosa – strana koja se opire bliskosti zanemaruje emocije i potrebe svog partnera, dok ona koja traži intimnost smatra da je “to jedino važno”.
Očekivati intimnost unutar veze je i normalno i prirodno; međutim, njegovo pojavljivanje ovisi o dinamici samog odnosa. Prevladavajuća pristranost sugerira da su muškarci pretežno ti koji doživljavaju manjak intimnosti unutar braka; međutim, brojne studije pokazuju da se osobe oba spola u sličnoj mjeri “uzdržavaju” od intimnosti. Bez obzira na to je li kvaliteta intimnog kontakta loša, izvrsna ili prosječna, on ostaje temeljna ljudska potreba. Dok se neki pojedinci mogu lakše nositi s razdobljima apstinencije, drugi mogu pokazivati značajnu napetost tijekom takvih “sušnih razdoblja”, što rezultira ponašanjem koje je u oštroj suprotnosti s njihovim tipičnim ponašanjem.
Iako se rasprave sve više fokusiraju na sposobnost muškaraca da podnose nedostatak intimnosti, humor i teorije o tjeskobi koju on izaziva često su usmjereni prema ženama. Stari Grci primijetili su da dugotrajna apstinencija kod žena dovodi do nervoze, a izraz “hystera”, što je latinski za maternicu, odražava to vjerovanje. Smatralo se da žene dobivaju osjećaj ispunjenja kroz intimnost, osjećaj koji izvire iz maternice i utječe na cijelo tijelo; bez njega, vjeruje se da svi organi pate.
Posljedično, to je rezultiralo nervoznim raspoloženjem kod žena, koje su svoje frustracije često ispoljavale na okolinu. Iako je ova teorija ostala prevladavajuća i još uvijek priznata u prošlom stoljeću, suvremeni stručnjaci sada razjašnjavaju fiziološke promjene koje se događaju u ženskom tijelu tijekom duljih razdoblja uskraćenosti intimnosti. Kod žena koje su u reproduktivnoj fazi, od početka menstruacije do menopauze, želja za intimnošću fluktuira u skladu s fazama menstrualnog ciklusa.
Potreba za bliskošću najviše se pojačava tijekom ovulacije, koja se obično događa oko sredine ciklusa. Osim toga, postoji porast ove potrebe u danima koji prethode menstruaciji, razdoblju kada se često osjeća da intimnost najviše nedostaje. S obzirom na to da bliskost potiče oslobađanje hormona sreće, očito je da psiha može biti lišena ovog bitnog “ventila”. Međutim, medicinski stručnjaci tvrde da posljedice za žene nisu znatno veće od onih koje doživljavaju muškarci. Naime, dok je tema njege ženskog tijela nekoć bila tabu tema,
mnoštvo novijih studija potvrđuje da se i kod žena na ovaj način oslobađa napetosti, osobito u razdobljima apstinencije od intimnih odnosa s partnerom. Iako je ova pojava nešto rjeđa u svijetu nego kod muškaraca, neosporno postoji. Često se tvrdi da intimnost čini samo 10 posto dinamike u zdravoj vezi, dok u nezdravoj čini 90 posto.
Ovo opažanje nudi uvid u to zašto pojedinci mogu odlučiti ostati u štetnim vezama ili prekinuti one pozitivne ako se intimni aspekt pokaže nezadovoljavajućim. U prosjeku, bračni parovi stupaju u intimne odnose otprilike jednom tjedno, no jedan od 20 parova potpuno se suzdržava od intimnosti.
