U danasnjem članku donosimo četiri jutarnje navike na koje bi posebno trebale obratiti pažnju osobe s visokim krvnim pritiskom, srčanim bolestima i drugim hroničnim tegobama. Naglo ustajanje, kafa odmah nakon buđenja, tuširanje ekstremno hladnom ili vrućom vodom te zanemarivanje hidratacije mogu izazvati neprijatne reakcije kod osjetljivijih osoba. Korisnije je ustajati postepeno, prije kafe popiti vodu, birati umjerenu temperaturu vode i pridržavati se individualnih preporuka ljekara, naročito kada postoji ograničenje unosa tečnosti ili propisana terapija….
Kod većine zdravih ljudi taj proces prolazi bez problema, ali pojedine navike mogu izazvati vrtoglavicu, lupanje srca ili druge neprijatnosti, posebno kod osoba koje već imaju zdravstvene tegobe.
Tokom spavanja broj otkucaja srca i krvni pritisak uglavnom su niži nego u budnom stanju. Nakon buđenja tijelo počinje pojačano lučiti hormone poput adrenalina i kortizola, koji doprinose budnosti. Istovremeno se rad srca postepeno ubrzava, a krvni pritisak raste prema vrijednostima potrebnim za dnevne aktivnosti.
Te promjene dio su uobičajenog funkcionisanja organizma i same po sebi ne predstavljaju razlog za strah. Ipak, ljudi koji imaju visok krvni pritisak, bolesti srca ili druga hronična stanja trebaju pažljivije prilagoditi početak dana vlastitim potrebama i preporukama ljekara.
Nije potrebno izbjegavati svaku jutarnju aktivnost niti pretpostavljati da će uobičajena navika automatski izazvati zdravstveni problem. Korisnije je obratiti pažnju na reakcije tijela, izbjegavati nagle promjene i uzimati propisanu terapiju onako kako je ljekar odredio.
Četiri navike u fokusu
Izbjegavajte naglo ustajanje, velike količine kofeina neposredno nakon buđenja i ekstremne temperature vode tokom tuširanja. Ne zaboravite hidrataciju, osim ako vam je zbog bolesti srca, bubrega ili drugog stanja ljekar preporučio ograničen unos tečnosti.
Naglo ustajanje može izazvati vrtoglavicu i nestabilnost
Prva česta greška jeste ustajanje iz kreveta odmah nakon otvaranja očiju. Nakon više sati provedenih u ležećem položaju, tijelu je potrebno kratko vrijeme da se prilagodi sjedenju i stajanju. Ako se promjena položaja napravi prebrzo, krv se pod utjecajem gravitacije može privremeno zadržati u donjim dijelovima tijela.
Zbog toga se nakratko može smanjiti dotok krvi u mozak. Osoba tada može osjetiti vrtoglavicu, nesigurnost pri stajanju ili primijetiti zamagljen vid. Kod osjetljivijih ljudi moguća je i kratkotrajna nesvjestica, što povećava rizik od pada i povrede.
Umjesto naglog skoka iz kreveta, korisno je napraviti nekoliko postepenih koraka. Nakon buđenja treba mirno otvoriti oči, nekoliko puta udahnuti, polako se podići u sjedeći položaj i spustiti noge na pod. Na rubu kreveta može se sačekati minut ili dvije prije ustajanja.
Takav pristup posebno može odgovarati starijim osobama i ljudima koji su ranije imali vrtoglavice prilikom promjene položaja. Ako se epizode često ponavljaju, dovode do gubitka svijesti ili se javljaju uz druge simptome, potrebno je razgovarati s ljekarom umjesto oslanjanja isključivo na sporije ustajanje.
Kafa i temperatura tuša mogu izazvati naglu reakciju
Druga navika odnosi se na ispijanje kafe neposredno nakon buđenja. Mnogima je jutarnja šoljica dio svakodnevne rutine, a umjerena količina kofeina za većinu zdravih ljudi ne mora predstavljati problem. Ipak, organizam je nakon ustajanja već pod utjecajem hormona koji prirodno povećavaju budnost.
Velika količina kofeina u tom trenutku kod pojedinih osoba može dovesti do ubrzanog rada srca, nervoze, osjećaja lupanja srca ili prolaznog porasta krvnog pritiska. Reakcija nije jednaka kod svih ljudi, pa je važno obratiti pažnju na vlastitu osjetljivost i postojeće zdravstveno stanje.
Kao jednostavniji početak dana može se prvo popiti čaša vode, a s kafom pričekati dvadesetak do trideset minuta. To nije univerzalno pravilo koje odgovara svakoj osobi, ali može pomoći ljudima koji primjećuju da im kafa na prazan stomak i neposredno nakon buđenja izaziva neprijatnost.
Treća navika povezana je s jutarnjim tuširanjem. Vrlo hladna voda može izazvati naglo sužavanje krvnih sudova, dok veoma vruća voda dovodi do njihovog širenja. Velika temperaturna razlika predstavlja dodatnu promjenu na koju se organizam mora prilagoditi.
Kod osoba s visokim krvnim pritiskom ili srčanim oboljenjima ekstremne temperature mogu dodatno opteretiti kardiovaskularni sistem. Za većinu ljudi umjereniji izbor predstavlja mlaka ili ugodno topla voda, bez naglog prelaska iz jedne temperaturne krajnosti u drugu.
Postepen početak dana
Tijelu ostavite vrijeme da iz ležećeg položaja pređe u stajanje, a izrazito hladan ili vruć tuš zamijenite umjerenom temperaturom vode. Ako primjećujete lupanje srca nakon prve kafe, razmotrite manju količinu i kratko odgađanje njenog ispijanja.
Hidratacija je važna, ali nije ista za svakoga
Četvrta jutarnja greška jeste potpuno zanemarivanje unosa tečnosti. Tokom noći organizam gubi određenu količinu vode disanjem i znojenjem, pa se ljudi ujutro mogu probuditi blago dehidrirani. Čaša vode nakon buđenja može pomoći u nadoknađivanju izgubljene tečnosti.
Dovoljna hidratacija važna je za normalnu cirkulaciju, regulaciju tjelesne temperature, rad bubrega i opće funkcionisanje tijela. Ipak, preporučena količina vode nije ista za svaku osobu i ne treba je povećavati bez razmišljanja samo zato što je hidratacija korisna.
Osobe s pojedinim bolestima srca ili bubrega mogu dobiti preporuku da ograniče dnevni unos tečnosti. U takvim slučajevima upute ljekara imaju prednost pred općim savjetima. Čak i naizgled jednostavna navika treba biti prilagođena dijagnozi, terapiji i cjelokupnom zdravstvenom stanju.
Osim četiri izdvojene navike, zdravlju srca mogu doprinijeti dovoljno sna, redovno uzimanje propisane terapije, uravnotežen doručak, nepušenje, održavanje zdrave tjelesne težine i primjerena fizička aktivnost. Tokom velikih vrućina jutarnju vježbu treba prilagoditi temperaturi, vlastitoj kondiciji i potrebi za tečnošću.
Simptomi kod kojih ne treba čekati
Srčani i moždani udari prema navodima iz izvornog materijala nešto su češći u jutarnjim satima, između ostalog zbog prirodnog porasta krvnog pritiska i aktivnosti simpatičkog nervnog sistema. To ne znači da će jutarnje ustajanje, kafa ili tuširanje izazvati takav događaj kod svake osobe.
Mnogo je važnije poznavati vlastite faktore rizika, odlaziti na preporučene kontrole i ne prekidati propisanu terapiju bez dogovora s ljekarom. Jutarnje navike mogu biti dio zdravijeg načina života, ali ne mogu samostalno spriječiti srčani ili moždani udar.
Odmah potražite pomoć
Hitnu medicinsku pomoć potrebno je pozvati kod jakog pritiska ili bola u grudima, bola koji se širi u ruku, vrat ili vilicu, otežanog disanja, iznenadne slabosti jedne strane tijela, poremećaja govora ili gubitka svijesti.
Brza reakcija kod navedenih simptoma može spasiti život, bez obzira na doba dana u kojem su se pojavili. Ne treba čekati da bol prođe niti pokušavati ozbiljne simptome riješiti promjenom jutarnje rutine.
Zdravstvena napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera i ne zamjenjuje pregled, dijagnozu ili savjet kvalifikovanog zdravstvenog radnika.
Polagano ustajanje, umjereno konzumiranje kafe, izbjegavanje ekstremnih temperatura vode i odgovarajuća hidratacija jednostavne su mjere koje mogu učiniti početak dana ugodnijim. Osobe s visokim krvnim pritiskom, srčanim bolestima, bolestima bubrega ili drugim hroničnim tegobama trebaju ih prilagoditi savjetima ljekara koji poznaje njihovu dijagnozu i terapiju.
