Nedavno je preminuo poznati biznismen muzičke industrije Saša Popović a uzrok smrti je bio rak želuca sa kojim je na žalost izgubio bitku. Doktor Škrobić je govorio koju hranu trebamo izbjegavati u širokom luku.
U emisiji Ordinacija RTS-a doc. dr. Ognjan Škrobić govorio je o aktualnim problemima želuca i jednjaka, dajući uvid u odgovarajuće odgovore na ova stanja. — GERB je skraćenica za gastroezofagealnu refluksnu bolest, koja se obično naziva refluks. Iako je prisutnost kiseline u želucu tipična, komplikacije nastaju kada se ona počne pojačavati. Uzroci ovog fenomena su različiti, a refluks se definira kao svaki materijal koji ide gore u jednjak, što rezultira simptomima i mogućim oštećenjem jednjaka. Kada se to dogodi, može se klasificirati kao refluksna bolest, objasnio je.
- Brza hrana koju jedemo, uz koncentrirane šećere, nekvalitetne pekarske proizvode i proizvode od bijelog brašna, značajan je problem. Međutim, osim prirode same hrane, moraju se uzeti u obzir i dva ključna čimbenika: brzina kojom konzumiramo obroke i količina hrane koju jedemo. Prisutnost žučnog sadržaja, zajedno s kiselinom, predstavlja veću opasnost za refluks, jer može biti vrlo agresivan i štetan za jednjak. Trajni refluks kiseline rezultirat će upalom jednjaka.
U programu RTS-a Ordinacija dr. Ognjen Škrobić rasvijetlio je nekoliko navika kojih se ljudi često nesvjesno pridržavaju, a koje mogu predstavljati značajne rizike za zdravlje želuca. Naime, konzumiranje kave na prazan želudac, kasne večere i održavanje neredovitih obrazaca obroka su prakse koje mnogi ne prepoznaju kao potencijalno štetne. — Vrsta kave o kojoj je riječ bitno utječe na moju perspektivu. Po mom mišljenju, dobro pripremljen espresso, bez mlijeka i šećera, sasvim je prihvatljiv. Imam kolege u inozemstvu koji to čak preporučuju kao oblik terapije.
No, kada se prehrambene navike promatraju šire, konzumacija prekomjernih količina hrane, posebice kasnih obroka i slatkih proizvoda (kao što su slatkiši), može biti štetna za zdravlje probavnog sustava. Također, ne smije se zanemariti hrana s povišenim udjelom dušika, uključujući razne mesne prerađevine i suhomesnate proizvode. Takve namirnice treba potpuno izbaciti iz prehrane, zaključila je dr. Ognjan Skrobić. dr. Ognjen Škrobić upozorio je da je značajno povećana učestalost raka debelog crijeva, želuca i jednjaka, a smrtnost od ovih malignih bolesti u Srbiji i dalje je alarmantno visoka.
Jedan oblik sluznice zamijenjen je drugom, koja je potpuno drugačija od prirodne sluznice jednjaka; ovaj novi tip je otporan na kiselinu, što rezultira time da pacijenti više ne osjećaju simptome. Posljedično, oni obično prijavljuju probleme puno kasnije, budući da nisu svjesni nikakvih simptoma. Rak koji nastaje na dnu Barrettovog jednjaka doživio je najveći porast učestalosti među svim solidnim tumorima, s porastom od više od 500 posto u posljednjih 30 godina.
Ovaj trend posebno je izražen u Americi, gdje je postao dominantan tip tumora jednjaka, dok je jednako raširen u Europi. Razvoj ovog karcinoma postupan je proces koji se odvija godinama, što naglašava važnost rutinskih pregleda, čak i u odsutnosti simptoma, objasnio je liječnik.
Bonus tekst:
Poznat po svom snažnom okusu i mirisu, češnjak je jedna od najstarijih ljekovitih biljaka koja je odigrala vitalnu ulogu u kulturnim praksama i prirodnim tradicijama liječenja diljem svijeta. Ova cijenjena biljka ima povijest dužu od pet tisuća godina. Porijeklom iz središnje Azije, češnjak se od tada proširio na razne dijelove svijeta. Bogata hranjivim tvarima jača imunitet i pruža brojne zdravstvene dobrobiti. Primarni aktivni spoj u češnjaku, alicin, poznat je po svojim antibakterijskim, antivirusnim, antifungalnim i antiparazitnim svojstvima.
U staroegipatskoj kulturi češnjak je imao veliko značenje i cijenjen je kao sveta biljka. Davali su ga robovima kako bi ojačali njihovu snagu i otpornost, a nalazili su ga i u grobnicama faraona. Sportaši u staroj Grčkoj i Rimu konzumirali su češnjak prije natjecanja, dok su ga vojnici uzimali prije bitaka kako bi poboljšali izdržljivost, snagu i otpornost na bolesti. Do šestog stoljeća češnjak je stigao u Indiju i Kinu, gdje je stekao priznanje zbog svojih ljekovitih svojstava. S obzirom na njegove kulinarske i terapeutske prednosti, češnjak ostaje osnovni sastojak svakog kućanstva i svakog obroka.
Ima važnu ulogu u prehrani, djeluje kao začin za gotovo sva jela. U modernom društvu mnogi ga pojedinci smatraju prirodnim antibiotikom koji pomaže tijelu u borbi protiv raznih bolesti. Preporuča se redovita konzumacija u sirovom obliku, a loš zadah možete ublažiti sokom od limuna, jabuke, mente, mlijeka, žvakanjem zrna kave ili kombinacijom s maslinovim uljem.
