Stiglo je proljeće i sunčano vrijeme a i temperature su idealne za boravak u prirodi što veliki broj ljudi koristi posebno tokom vikenda da odu na izlete sa svojom porodicom ili prijateljima. Međuitm ovo je i vrijeme kada se pojavljuju krpelji koji mogu biti prava napast.
Ova bakterija sposobna je izazvati infekcije kože, živčanog sustava, zglobova i srca, a povremeno može zahvatiti i druge organe. Unatoč svojoj maloj veličini, krpelji mogu uzrokovati značajne zdravstvene probleme, posebice prijenos lajmske bolesti. Iako je naše razumijevanje ovih sićušnih parazita opsežno, ostaje mnogo toga što nas zbunjuje o njihovoj prirodi. Krpelji usađuju svoje zakrivljene usne dijelove duboko u kožu domaćina, što im omogućuje da konzumiraju krv dulje vrijeme. Uobičajena zabluda među mnogim pojedincima je da su krpelji klasificirani kao insekti; međutim, oni su zapravo paučnjaci koji pripadaju istoj obitelji kao i pauci, škorpioni i grinje.
Nakon detaljnijeg pregleda krpelja može se uočiti njegova sličnost s paukom, kojeg karakteriziraju četiri para nogu. Krpelji se često nazivaju “krvnim vampirima” zbog njihove ovisnosti o “krvnom obroku” za preživljavanje. U potrazi za hranom sposobni su se vezati ne samo za ptice, miševe i male divlje životinje, već i za ljude. Ovi mali insekti ne skaču niti lete. Umjesto toga, namjerno gmižu niz nisko grmlje i travu u potrazi za domaćinom. Kad se pronađu, učvršćuju se stražnjim nogama dok ispruže prednje noge kako bi uhvatile obližnju životinju ili čovjeka. Lajmska bolest je zarazno stanje uzrokovano bakterijom Borrelia burgdorferi, koja se širi ubodom iksodidnog krpelja.
Ova bakterija ima potencijal zaraziti različite sustave u tijelu, uključujući kožu, živčani sustav, zglobove i srce, a povremeno može utjecati i na druge organe. Prva dokumentacija o lajmskoj bolesti pojavila se u travnju 1987. godine u Srbiji, točnije na području Beograda, i od tada je predmet kontinuiranog praćenja i istraživanja kao prirodno žarišne bakterijske infekcije. Iako svaki krpelj ne nosi infekciju, ključno je prepoznati da svaki ugriz može predstavljati rizik od infekcije. Razdoblje najveće aktivnosti krpelja proteže se od ranog proljeća do kasne jeseni, što rezultira većom učestalošću ugriza koja se tipično viđa tijekom svibnja i lipnja.
Kako biste izbjegli kontakt s krpeljima, preporučljivo je nositi odjeću koja u potpunosti pokriva kožu i namazati se repelentom. Osim toga, nošenje odjeće jarkih boja može olakšati otkrivanje krpelja na tijelu, a neophodno je redovito prati odjeću nakon boravka u prirodnom okruženju. Psi često postaju meta krpelja, osobito kada se igraju na travi ili šetaju parkovima. Ako imate kućnog ljubimca, preporuča se da ga redovito provjeravate ima li krpelja, osobito nakon šetnje, te da posteljina i plišane igračke budu oprani. Ubod krpelja često je bezbolan i može proći nezapaženo, dopuštajući krpelju da ostane pričvršćen za kožu nekoliko dana.
Kako bi se smanjila vjerojatnost prijenosa bolesti, ključno je ukloniti krpelja odmah, najbolje unutar prva 24 sata nakon uboda. Uklanjanje treba obaviti stručna osoba čistom pincetom, a treba izbjegavati kemijska sredstva, jer mogu uzrokovati regurgitaciju krpelja, čime se povećava rizik od prijenosa bakterija. Lajmska bolest napreduje kroz tri različite faze. Početni stadij je obilježen pojavom crvenila na koži, koje se obično manifestira kao prsten, koje se pojavljuje 7 do 10 dana nakon ugriza.
Tijekom tog razdoblja pojedinci također mogu osjetiti simptome kao što su vrućica, glavobolja te bolovi u mišićima i zglobovima. Ako se bolest ne liječi, drugi stadij može imati simptome uključujući gripu i upalu moždanih ovojnica ili srca. U nedostatku odgovarajuće terapije u trećem stadiju mogu nastupiti ozbiljne posljedice koje rezultiraju trajnim oštećenjem zglobova, živčanog sustava i kože. Stoga je potrebno na vrijeme prepoznati simptome i bez odlaganja potražiti liječničku pomoć.
