Visoke temperature kakve imamo ovih dana nas tjeraju da tražimo različite načine kako da se rashladimo. Pored toga što treba unositi što više tekućine potrebno je prilagoditi i svoju ishranu.
Tijekom razdoblja visokih temperatura dolazi do pojačanog znojenja, gubitka tekućine, smanjene razine energije, a često i smanjenog apetita. U takvim okolnostima postaje bitno voditi računa o svom prehrambenom unosu, jer prikladni napici i lagani obroci mogu značajno utjecati na naše blagostanje. U nastavku su navedene strategije kako ostati hidratiziran, sit i funkcionalan tijekom najtoplijih dana. Davanje prioriteta hidrataciji: strategije za sprječavanje dehidracije.
- Znojenje služi kao prirodni mehanizam za regulaciju tjelesne temperature; međutim, rezultira značajnim gubitkom vode—ponekad i preko dvije litre dnevno. Nenadoknada te izgubljene tekućine može dovesti do simptoma poput glavobolje, vrtoglavice, niskog krvnog tlaka i umora. Vodu je preporučljivo piti u malim gutljajima dosljedno tijekom dana, a ne čekati da se pojavi osjećaj žeđi, jer to ukazuje da je dehidracija već počela. Posebnu pozornost treba obratiti na potrebe hidratacije djece, starijih osoba i osoba koje se bave tjelesnom aktivnošću na otvorenom.
Dok obična voda ostaje optimalan izbor, postoje dodatne alternative koje mogu pomoći u održavanju hidratacije, pod uvjetom da su mudro odabrane. Kava i gazirana pića: skriveni protivnici Za mnoge pojedince nezamisliva je pomisao na dan bez kave; međutim, preporučljivo je ograničiti konzumaciju kofeina tijekom vrućeg vremena. Prekoračenje jedne do dvije šalice dnevno može dodatno opteretiti kardiovaskularni sustav koji je ionako izložen povišenim temperaturama. Nadalje, kofein pogoršava izlučivanje tekućine, potencijalno dovodeći do gubitka elektrolita i oticanja nogu. Gazirani sokovi predstavljaju još jedan potencijalni nedostatak.
U početku hladni i osvježavajući, pružaju trenutačni osjećaj zadovoljstva; međutim, njihov visok sadržaj šećera u konačnici pogoršava žeđ. Naime, ova pića mogu dovesti do pojačane dehidracije, a osjećaj osvježenja je prolazan. Zgodnija opcija je gazirana mineralna voda obogaćena svježim limunom, limetom ili nekoliko listića mente. Ova alternativa ne samo da hidratizira i revitalizira, već i pošteđuje tijelo od tereta viška šećera. Zanemarite komercijalno proizvedene sorte krcate aditivima; pripremanje ledenog čaja kod kuće jednostavan je pothvat.
Najprikladnije opcije uključuju biljne čajeve poput metvice, kamilice ili voćne čajeve bez kofeina. Započnite kuhanjem čaja, pustite da se ohladi, zatim dodajte kockice leda, limunov sok, bobičasto voće i svježe začinsko bilje poput mente ili matičnjaka. Ovi napici ne samo da okrepljuju, već i promiču zdravlje probave, smiruju živčani sustav i bez kalorija su – pod uvjetom da im nije dodan šećer. Napitci prožeti krastavcima: priprema bez napora, optimalno osvježenje. Krastavac, povrće koje se sastoji od preko 95% vode, odličan je sastojak ljetnih napitaka. Za pripremu pomiješajte oguljeni krastavac s malom količinom limunovog soka, svježe mente i hladne vode.
Ako želite, dodajte nekoliko kockica leda. Ova jednostavna mješavina nudi razinu osvježenja koja nadilazi većinu energetskih pića, a ne sadrži ni konzervanse ni dodani šećer. Što treba izbjegavati kada temperature porastu U vrućim danima proces probave ima tendenciju usporavanja, jer tijelo troši više energije na termoregulaciju. Stoga je preporučljivo kloniti se teške, masne i začinjene hrane. Osim toga, slatkiši, proizvodi od bijelog brašna i pržena hrana dodatno opterećuju probavni sustav i ubrzavaju gubitak tekućine, s obzirom na to da organizmu za metabolizam ovih tvari treba značajna količina vode.
Preporučljivo je zanemariti “brze” zalogaje poput kroasana, keksa i ostalih proizvoda koji unose samo prazne kalorije i doprinose dehidraciji. Optimalni obroci za povišene temperature Tijekom ljetnih mjeseci preporučljivo je jesti jednostavna, lagana i osvježavajuća jela. Juhe i bistre juhe obogaćene povrćem kao što su tikvice, celer i rajčice služe kao izvrsna opcija jer pomažu pri hidrataciji, a istovremeno blage za probavni sustav. Trebalo bi dati prednost nemasnom mesu, poput piletine, puretine ili ribe, idealno pripremljeno kuhanjem ili pečenjem bez dodavanja dodatne masnoće.
Osim toga, nemasni mliječni proizvodi, uključujući kefir ili jogurt, pružaju umirujući učinak na tijelo tijekom vrućih dana. Preporučuje se svaki obrok popratiti sezonskom salatom jer su rajčica, krastavci, paprika, zelena salata bogati vodom i vitaminima. Preljev treba biti jednostavan, sastavljen od maslinovog ulja, limuna i male količine soli, izbjegavajući upotrebu teških majoneza i kremastih preljeva. Za one koji su navikli vrućinu ublažavati sladoledom, razmislite o zdravijoj opciji: svježem sezonskom voću. I lubenica i dinja mogu se pohvaliti visokim sadržajem vode, pružajući osvježavajuće iskustvo, a također pomažu u detoksikaciji tijela. Osim toga, maline, kupine, borovnice i jagode služe kao izvrsni sastojci za pripremu brzih smoothieja koji ne samo da su rashlađujući i zasitni, već i bez rafiniranog šećera.
