Udanasnjem clnku donosimo anonimnu ispovest jedne majke u vezi njenog desetogodisnjeg sina,proćitajte…
DODATNI TEKST
Crveni luk jedan je od najčešće korištenih sastojaka u svjetskoj kulinarskoj praksi. Osim što raznim jelima daje jedinstven, suptilno sladak i mirisan okus, crveni luk obiluje hranjivim tvarima koje nude široku lepezu zdravstvenih prednosti.
Atributi i provenijencija
Crveni luk je dio obitelji ljiljana (Liliaceae), sličan bijelom i žutom luku. Njihova značajka koja definira je crvenkasto-ljubičasta vanjska ovojnica, popraćena slojevima koji pokazuju suptilnu ljubičastu nijansu unutar lukovice. Uzgajaju se diljem svijeta, a njihova se upotreba može pratiti unatrag do drevnih civilizacija, uključujući Egipćane, Grke i Rimljane. Osim toga, stoljećima se koriste u narodnoj medicini za rješavanje raznih zdravstvenih problema.
Nutritivni značaj
Crveni luk karakterizira niska kalorijska vrijednost, s otprilike 40 kalorija prisutnih u svakih 100 grama. Unatoč tome, bogat je nekoliko esencijalnih nutrijenata, koji uključuju:
-
Vitamin C služi za jačanje imunološke funkcije i zaštitu stanica od oksidativnog stresa.
-
Vitamin B6 ima ključnu ulogu u pravilnom funkcioniranju živčanog sustava.
-
Folat, poznat i kao vitamin B9, vitalan je za rast i razvoj stanica.
-
Esencijalni minerali poput mangana, kalija i željeza neophodni su za razne tjelesne funkcije.
-
Osim toga, biljna vlakna pozitivno pridonose zdravlju probavnog sustava.
Primjetno je da prisutnost antocijana – biljnih pigmenata koji daju crvenkasto-ljubičastu nijansu – daje snažna antioksidativna svojstva. Ovi elementi zajedno naglašavaju ljekovita svojstva. Crveni luk je poznat po svojim protuupalnim, antibakterijskim i antioksidativnim svojstvima.
Dosljedno uzimanje može pomoći u:
-
Ublažavanje rizika od kardiovaskularnih bolesti moguće je postići pomoću spojeva poput kvercetina za koji se pokazalo da snižava krvni tlak i smanjuje razinu štetnog kolesterola.
-
Regulacija razine šećera u krvi pokazala se korisnom za osobe s dijabetesom.
-
Luk također doprinosi jačanju imunološkog sustava jer njegovi prirodni spojevi pomažu tijelu u borbi protiv infekcija.
-
Nadalje, zdravlje probavnog sustava poboljšavaju vlakna i prebiotici koji se nalaze u luku, potičući razmnožavanje korisnih crijevnih bakterija.
Svestranost u kulinarstvu
Crveni luk pokazuje nevjerojatnu svestranost u svojoj kulinarskoj primjeni. Može se koristiti u različitim oblicima, uključujući sirovo, kuhano, pečeno, prženo ili ukiseljeno. Osobito omiljen u salatama kada se poslužuje sirov, nudi blagu slatkoću koja nadopunjuje sastojke poput rajčica, maslina, fete i niza začina. Prilikom pečenja, bilo na roštilju ili u pećnici, njegov okus dolazi do izražaja uz karameliziranu teksturu.
Također je poželjna komponenta u hamburgerima, sendvičima i nizu umaka. U kulinarskim tradicijama Mediterana, Balkana i Bliskog istoka zauzima značajno mjesto u stvaranju jela poput sataraša, musaka, dolmi i raznih variva. Crveni luk služi i kao mirisni dodatak raznim jelima i dragocjeno sredstvo za zdravlje. Njegovo redovito uključivanje u prehranu, bilo da se konzumira sirovo ili kuhano, podržava dobrobit kardiovaskularnog sustava, poboljšava probavu i jača imunološki sustav. S obzirom na njegovu dostupnost, jednostavnost pripreme i snažan okus, crveni luk neizostavan je sastojak svakog kulinarskog ambijenta.
Češnjak je poznat po svom snažnom okusu i mirisu, te je jedna od najstarijih ljekovitih biljaka, koja je odigrala ključnu ulogu u kulturnim praksama i prirodnim tradicijama liječenja diljem svijeta. Ova cijenjena ljekovita biljka ima povijest dužu od pet tisućljeća. Porijeklom iz središnje Azije, češnjak je od tada raširen u raznim dijelovima svijeta. Bogata hranjivim tvarima, jača imunološki sustav i pruža brojne zdravstvene prednosti.
Glavni aktivni spoj u češnjaku, alicin, poznat je po svojim antibakterijskim, antivirusnim, antifungalnim i antiparazitskim učincima. U drevnoj egipatskoj kulturi češnjak je imao veliki značaj, smatran je svetom biljkom. Davali su ga robovima kako bi ojačali njihovu snagu i otpornost, a ostaci češnjaka otkriveni su u grobnicama faraona. U drevnim civilizacijama Grčke i Rima, sportaši su konzumirali češnjak prije natjecanja, dok su ga vojnici unosili prije ulaska u bitke kako bi poboljšali izdržljivost, snagu i imunitet protiv bolesti. Do 6. stoljeća češnjak je stigao u Indiju i Kinu, gdje je stekao priznanje zbog svojih ljekovitih svojstava.
S obzirom na svoju kulinarsku i terapeutsku primjenu, češnjak je neizostavan sastojak svakog domaćinstva i svakog obroka. Ima ključnu ulogu u prehrambenoj praksi, funkcionirajući kao začin za gotovo sve vrste jela. U suvremenom društvu mnogi ga pojedinci smatraju prirodnim antibiotikom koji pomaže tijelu u borbi protiv raznih bolesti. Za optimalne dobrobiti, preporučljivo je redovito ga konzumirati sirovog; nepoželjan miris može se ublažiti sokom od limuna, jabuke, mente, mlijeka, žvakanjem zrna kave ili kombinacijom s maslinovim uljem.