Ljudski mozak je organ koji pokreće cijeli naš organizam i koji ima najvažniju ulogu. Kako naučnici smatraju ljudi koriste svega oko deset posto njegovog kapaciteta i mogućnosti su neslućene ali i još uvijek neistražene u ovom polju.
Čini se da se kognitivni pad očituje znatno ranije nego što se prije vjerovalo. Prema PNAS-u, istraživači su odredili određenu fazu u srednjoj dobi u kojoj početne indikacije propadanja moždanih stanica postaju očite. Na temelju skeniranja mozga i procjena provedenih na uzorku od 19.300 osoba, prosječna dob kognitivnog pada je otprilike 44 godine. U ovoj fazi mogu se primijetiti znakovi degeneracije, koji eskaliraju do najveće stope pogoršanja do dobi od 67 godina.
- Međutim, kada pojedinci navrše 90 godina, proces starenja mozga počinje usporavati. Kako je izjavio istraživački tim sa Sveučilišta Stony Brook u Sjedinjenim Državama, otkrića bi se mogla pokazati korisnima u identificiranju metoda za očuvanje optimalnog zdravlja mozga u kasnijim fazama života. Neuroznanstvenica Lillijen Mujica Parodi navodi, kako prenosi Science Alert, da nam razumijevanje vremena i mehanizama ubrzanog starenja mozga pruža kritične mogućnosti za intervenciju.
Istraživački tim uspješno je identificirao mogući primarni čimbenik koji pridonosi ovom padu: neuronsku otpornost na inzulin. Nalazi pokazuju da kako mozak stari, utjecaj inzulina na neurone se smanjuje, što rezultira smanjenim unosom glukoze za energiju, što kasnije ometa moždanu signalizaciju. Genetska analiza koju su proveli istraživači podupire ideju da metabolizam utječe na proces starenja mozga. Pokazatelji propadanja mozga povezani su s aktivnošću proteina GLUT4 koji apsorbira glukozu i proteina koji prenosi masti APOE.
Mujica Parodi tvrdi da tijekom srednje dobi neuroni doživljavaju metabolički stres zbog neadekvatne opskrbe energijom; iako se suočavaju s izazovima, ostaju funkcionalni. Znanstvenik napominje: “Dakle, nuđenje alternativnog goriva tijekom ove ključne faze može pomoći u ponovnom uspostavljanju funkcije. Ipak, u narednim godinama, produljena razdoblja gladovanja neurona mogu dovesti do raznih drugih fizioloških posljedica koje umanjuju učinkovitost intervencije.
Hipotezu su ispitali istraživači kroz studiju koja je uključivala 101 pojedinca koji su primali dodatke ketona, za koje se čini da povećavaju osjetljivost na inzulin u moždanim stanicama dok istovremeno ublažavaju metabolička oštećenja. Nakon uzimanja ketonskih dodataka uočena je stabilizacija degradacije mozga, pri čemu su najznačajnije prednosti zabilježene kod sudionika u dobi od 40 do 59 godina. To ukazuje na potencijalnu učinkovitost takvog tretmana; međutim, ne može se precijeniti važnost pravovremene intervencije.
Bonus tekst:
Poznat po svom snažnom okusu i mirisu, češnjak je jedna od najstarijih ljekovitih biljaka, koja je kroz povijest igrala ključnu ulogu u globalnoj kulturi i tradicionalnim praksama liječenja. S nasljeđem koje se proteže preko pet tisućljeća, češnjak potječe iz središnje Azije i od tada je raširen po raznim dijelovima svijeta. Bogata hranjivim tvarima, jača imunitet i pruža brojne zdravstvene prednosti.
Primarni aktivni spoj u češnjaku, alicin, poznat je po svojim antibakterijskim, antivirusnim, antifungalnim i antiparazitnim učincima. U egipatskoj kulturi češnjak je imao značajnu vrijednost i cijenjen je kao sveta biljka; davan je robovima kako bi ojačao njihovu snagu i izdržljivost, a otkriven je iu grobnicama faraona. Atletičari u staroj Grčkoj i Rimu konzumirali su češnjak prije atletskih natjecanja, dok su ga vojnici unosili prije ulaska u bitke kako bi poboljšali izdržljivost, snagu i imunitet protiv bolesti.
Do 6. stoljeća češnjak je stigao do Indije i Kine, gdje je stekao priznanje zbog svojih ljekovitih svojstava. Zbog svojih kulinarskih i ljekovitih prednosti češnjak je neizostavan u svakom kućanstvu i sastavni je dio brojnih jela. Ima ključnu ulogu u prehrani, funkcionira kao začin za gotovo sve vrste jela. U suvremenom društvu mnogi ga pojedinci smatraju prirodnim antibiotikom koji pomaže tijelu u borbi protiv raznih bolesti. Za optimalne dobrobiti, preporučljivo ga je redovito konzumirati u sirovom obliku; nepoželjan miris može se ublažiti korištenjem soka od limuna, jabuke, mente, mlijeka, žvakanjem zrna kave ili miješanjem s maslinovim uljem.
