Doktori su nedavno javno izjavili šta zapravo uzrokuje ružne stvari u Vašem stomaklu, poput grčeva, gasova ali i bolova. Sve to može biti uzrokovano zbog svakodnevnog života, a posebno stresa.
Tijelo signalizira ili govori kako bi pokazalo da postoji problem. Vrlo je važno da ljudi slušaju te signale i prate što im tijelo govori. Jedan glavni dio koji obično daje takve poruke je želudac. Ovaj dugi zavojiti organ u trbuhu ne probavlja samo hranu; također je vrlo važno u kontroli mnogih stvari poput imunološkog sustava, raspoloženja i ravnoteže cijelog tijela. Problemi u ovoj ravnoteži mogu dovesti do problema koji snažno utječu na svakodnevni život.
Simptomi koje ne treba shvatiti olako Sve veći broj ljudi, osobito mladih, prijavljuje simptome kao što su nadutost, nelagoda u trbuhu, često pražnjenje crijeva—poznato i kao borborygmi, zatvor i proljev. Iako su ovi simptomi ponekad povezani sa stresom ili onime što jedu, češće signaliziraju prisutnost sindroma iritabilnog crijeva (IBS), stanja koje pogađa otprilike jednu od pet osoba. Žene su sklonije ovom stanju; u vrijeme velikih hormonskih varijacija kao što je pubertet, trudnoća i menopauza.
Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) nije poput uobičajenih probavnih bolesti; spada u kategoriju funkcionalnog poremećaja, odnosno nema vidljivih organskih oštećenja probavnog trakta, ali su simptomi koji se javljaju stvarni i potencijalno ozbiljni. Pacijent je ili se osjeća napadnutim od IBS-a s bolovima u abdomenu, zatvorom, proljevom, nadutošću i najčešće osjećajem nepotpunog pražnjenja crijeva. Kada kliničke smjernice dijagnosticiraju sindrom iritabilnog crijeva (IBS) i kako se to radi? Pojava proljeva ili zatvora bez bolova u trbuhu ne označava automatski stanje kao IBS͏.
Izrazi koji se češće koriste za takve slučajeve su funkcionalni zatvor ili funkcionalni proljev. Ono što daje konačnu dijagnozu IBS-a je nepostojanje organskog uzroka njegovih simptoma. Medicinske pretrage, uključujući kolonoskopiju i laboratorijske pretrage, obično ne ukazuju na znakove upale ili tumora ili bilo koje druge organske promjene. Postoje vrlo ozbiljni simptomi povezani s nečim što bi moglo biti vrlo bolno. Ova situacija čini stanje “nevidljivim” i stoga pacijenti doživljavaju još veću frustraciju da dobiju jasno, konačno objašnjenje.
Odnos mozga i crijeva: faktori stresa Jedna od glavnih karakteristika sindroma iritabilnog crijeva (IBS) je povećana osjetljivost na unutarnje i vanjske elemente unutar crijeva. Ono što drugi mogu uzeti bezazleno, na primjer, jednostavan obrok, može rezultirati značajnom boli, grčevima i nadutošću za one s IBS-om. Stručnjaci tvrde da ova pojačana reaktivnost dolazi od gubitka komunikacije između mozga i crijeva. Zbog toga je stres veliki faktor. Ljudi koji pate od kroničnog stresa ili tjeskobe kažu da im se simptomi pogoršavaju.
Na primjer, prevalencija korištenja zdravstvene skrbi za sindrom iritabilnog crijeva jednaka je onoj za pacijente s dijabetesom, hipertenzijom ili astmom, iako se IBS ne smatra fatalnim. Pristup liječenju Liječenje sindroma iritabilnog crijeva ovisi o tome koji simptom prevladava. Liječenje zatvora razlikuje se od liječenja proljeva ili nadutosti. Početna uobičajena mjera je promjena prehrambenih navika pri čemu veliki broj pacijenata javlja pogoršanje simptoma nakon izbacivanja neke vrste ugljikohidrata koji stvaraju poteškoće za apsorpciju u crijevima.
Dijeta se naziva FODMAP dijeta, gdje se ne uzimaju fermentabilne komponente koje dovode do plinova i nelagode. Uz pitanja prehrane, upravljanje stresom smatra se glavnim područjem liječenja. Tehnike pod kojima bi psihološka podrška, kognitivna bihevioralna terapija i strategije opuštanja pomogle u kontroli simptoma koje pacijenti manifestiraju. Tim koji bi uključivao gastroenterologa, dijetetičara i psihologa.
- Vrijednost probiotika u ublažavanju simptoma je velika. Probiotici su najpopularniji među preporučenim dodacima prehrani. Na primjer, sojevi poput Lactobacillus plantarum 299v (Lp299v) pokazali su se učinkovitima u smanjenju popratne nelagode, plinova i nadutosti. Svjetska gastroenterološka organizacija predlaže da liječenje ovim probioticima treba trajati najmanje tri mjeseca kako bi se ostvarile pune koristi.
Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) nije fatalan, ali je vrlo oslabljujući za kvalitetu svakodnevnog funkcioniranja. Simptome je moguće učinkovito kontrolirati kako bi se pacijentu omogućilo da nastavi sa svojim svakodnevnim aktivnostima uz minimalne poteškoće, usvajanjem promjena u načinu života i prehrani, uz odgovarajuću medicinsku skrb.
