Svako od nas bi trebao pažljivo osluškivati signale koje nam šalje naš organizam i ne zanemarivati ih ili uzimati ih zdravo za gotovo jer nekada ukazuju na ozbiljne bolesti.
Kako bi se situacija popravila, potrebno je uložiti napore u edukaciju žena o važnosti rutinskih pregleda i simptomima koji zaslužuju pozornost. “Rak jajnika predstavlja značajan izazov ne samo u Srbiji, već i na globalnom nivou, što se pripisuje visokoj stopi smrtnosti i odsustvu izraženih ranih simptoma. Dok je populacija pacijenata relativno ograničena u odnosu na druge vrste raka, stopa smrtnosti je i dalje izuzetno visoka, prvenstveno zbog kasne dijagnoze”, rekao je u intervjuu za RTS profesor Aleksandar Stefanović, direktor Klinike za ginekologiju i akušerstvo UKC Srbije.
- Profesor Stefanović ističe da je značajan problem nedovoljan skrining. Za razliku od raka grlića maternice, koji ima koristi od učinkovitih tehnika probira poput Papa testa, rak jajnika nema široko dostupne metode testiranja. Liječnici mogu koristiti tradicionalne preglede, ultrazvuk, magnetsku rezonancu, PET skeniranje i tumorske markere; međutim, nijedna od ovih opcija ne nudi preciznost potrebnu za rano otkrivanje. Stefanović ističe važnost rutinskih pregleda žena kako bi se povećala vjerojatnost ranog otkrivanja.
Iako su simptomi povezani s rakom jajnika, uključujući nadutost, štucanje i mučninu, nespecifični i mogu biti povezani s nizom drugih stanja, dosljedne ginekološke procjene mogu pomoći u prepoznavanju bilo kakvih promjena koje zahtijevaju daljnje ispitivanje. Kako bi se postojeće okolnosti poboljšale, potrebno je usmjeriti se na edukaciju žena o važnosti redovitih pregleda i praćenja simptoma, uz provođenje istraživanja i razvijanje inovativnih pristupa za rano otkrivanje raka jajnika. Osim toga, poboljšanje pristupa zdravstvenim uslugama i dijagnostičkim alatima ključno je za brzo prepoznavanje ove opasne bolesti.
Bonus tekst:
Smokve, koje su plod stabla smokve, još od vremena starih civilizacija smatraju se simbolom plodnosti i obilja. Njihovo bogatstvo okusa, nutritivne prednosti i kulturološka važnost čine ih ključnim ne samo kao osnovnom hranom, već i kao ključnim elementima u brojnim legendama i mitovima. Ovaj će esej ispitati povijesnu pozadinu, prehrambene prednosti i kulturni značaj smokava, ističući njihovu važnost u ljudskom postojanju kroz povijest.
Podrijetlo i povijest smokava sežu u Aziju, posebno na Bliski istok i jugozapadnu Aziju. Ovo voće poznato je od početaka ranih civilizacija, a njegova prisutnost zabilježena je još u starom Egiptu, Grčkoj i Rimu. Rimljani su smokvu smatrali afrodizijakom, dok su je u Egiptu koristili u medicinske svrhe. Konkretno, smokve se spominju u Bibliji i simboliziraju život, mudrost i duhovno prosvjetljenje u različitim religijskim i filozofskim tradicijama. Na primjer, budistički tekstovi sugeriraju da je Buddha postigao prosvjetljenje dok je meditirao ispod smokve. S obzirom na nutritivni profil, smokve su izuzetno hranjivo voće, bogato vlaknima, vitaminima i mineralima.
Očaravajuću slatkoću smokve kriju u visokoj koncentraciji prirodnih šećera, a bogate su i kalijem, mineralom ključnim za održavanje zdravog kardiovaskularnog i krvožilnog sustava. Nadalje, smokve su važan izvor vitamina K, neophodnog za održavanje zdravlja kostiju, zajedno s vitaminom B6, koji igra ulogu u potpori kognitivnih funkcija i imunološkog sustava. Istaknuta značajka smokava je njihov značajan sadržaj vlakana; jedenje samo pet smokava srednje veličine može osigurati oko 20% preporučenog dnevnog unosa vlakana, što pomaže u poboljšanju probave i snižavanju razine kolesterola.
Osim toga, smokve su bogate antioksidansima koji se bore protiv slobodnih radikala i smanjuju vjerojatnost kroničnih bolesti. Kroz brojne povijesne kontekste, kulturološka važnost smokve bila je značajna. Na primjer, u Grčkoj je smokva bila cijenjena kao sveta biljka, često povezivana s Demetrom, božicom plodnosti i žetve. U Indiji su smokve simbolizirale i plodnost i blagostanje, a njihova su stabla često bila posvećena božanstvima. Smokve se smatraju jednim od najranijih voća koje su ljudi uzgajali i poznate su po svom brzom rastu i otpornosti na sušu.
Smokve imaju značajnu kulturnu važnost u mnogim današnjim društvima. Zauzimaju istaknuto mjesto u mediteranskoj kuhinji, ističući se u nizu jela od salata do slastica. Osim toga, suhe smokve uživaju veliku popularnost jer se ovim načinom konzerviranja čuva njihova puna hranjiva vrijednost. U mnogim regijama smokve služe kao vitalni sastojak tradicionalnih recepata i naširoko se smatraju “superhranom” zbog svojih brojnih zdravstvenih prednosti.
