Tehnologija i nauka su zadnjih godina doživjele eksplozivan rast i razvoj ali lijek za mnoge bolesti koje pogađaju ljudsku populaciju još nije otkriven. Danas govorimo o demenciji koja pogađa uglavnom starije osobe.
Demencija je bolest koja s vremenom napreduje i sve više pogađa stariju populaciju, naglašavajući nužnost očuvanja zdravlja mozga i kognitivnih sposobnosti. Zbog zamršene prirode ovog stanja, stručnjaci naglašavaju važnost preventivnih strategija koje mogu odgoditi napredovanje ili smanjiti vjerojatnost njegove pojave. Održavanje zdravlja mozga oslanja se na dosljedan mentalni angažman, kontinuirano učenje, dovoljno sna i hranjivu prehranu.
Profesor Vladeta Jerotić, poznat po svojim doprinosima psihologiji i kulturi, često je isticao važnost svakodnevnog vježbanja pamćenja kod starijih osoba. Vjerovao je da pamćenje pjesama ili molitvi može igrati ključnu ulogu u održavanju kognitivnih sposobnosti. Osim toga, redovito stjecanje novih znanja, čitanje dobrih knjiga i zaokupljanje mozga različitim aktivnostima mogu uvelike pomoći u smanjenju rizika od pada pamćenja.
Važnost prehrane za zdravlje mozga sve je jasnija. Studije pokazuju da su određene hranjive tvari, posebice omega-3 masne kiseline, ključne za optimalnu rad mozga. Ove masne kiseline igraju vitalnu ulogu u očuvanju moždanih stanica, poboljšavaju komunikaciju između neurona i pomažu u proizvodnji neurotransmitera, kemikalija odgovornih za prijenos signala unutar mozga.
- Masna riba poput lososa, skuše, tune i haringe sadrži znatnu količinu zdravih masti. Redovita konzumacija masne ribe, idealno jednom tjedno, može znatno poboljšati rad mozga i smanjiti vjerojatnost razvoja Alzheimerove bolesti, prevladavajuće vrste demencije. Istraživanja su pokazala da omega-3 masne kiseline igraju ključnu ulogu u održavanju funkcija mozga jačajući stanične membrane i potičući poboljšanu cirkulaciju krvi u mozgu.
Prednosti omega-3 masnih kiselina za rad mozga Omega-3 masne kiseline pružaju nekoliko prednosti za kognitivno zdravlje, kao što su: Stanične membrane služe za zaštitu stanica od oštećenja, a istovremeno osiguravaju njihov pravilan rad. Osim toga, poboljšavaju komunikaciju među neuronima, olakšavajući učinkovitiji prijenos informacija unutar mozga. Pomoć u proizvodnji neurotransmitera koji igraju ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja, pamćenja i pažnje. Poboljšanje cirkulacije krvi, što je ključno za osiguravanje najboljeg rada mozga i za opskrbu stanica kisikom.
Pospješuje razvoj moždanog tkiva i pomaže u regeneraciji i zacjeljivanju živčanih stanica. Poboljšava kogniciju i pamćenje, što ga čini korisnim za poboljšani fokus i smanjenje zaboravljivosti. Smanjenje mogućnosti tjeskobe i depresije, što zauzvrat pomaže zaštititi pad kognitivnih funkcija. Smanjuje rizik od demencije, osiguravajući tako dugotrajnu zaštitu mozga. Omega-3 masne kiseline ne samo da povoljno utječu na rad mozga, već i promiču zdravlje srca, smanjuju razinu triglicerida, smanjuju vjerojatnost artritisa i poboljšavaju cjelokupno tjelesno blagostanje.
Kako biste održali odgovarajuću ravnotežu ovih zdravih masnoća i drugih esencijalnih nutrijenata, savjetuje se uključivanje masne ribe, uz povrće i cjelovite žitarice, u prehranu barem jednom tjedno. U konačnici, očuvanje zdravlja mozga uključuje kombinaciju zdravih praksi, uključujući uravnoteženu prehranu, mentalni angažman, tjelesnu vježbu i odgovarajući san.
DODATNI TEKST
Intrigantan aspekt ljudskog mozga je njegova izvanredna sposobnost prilagodbe, koja se naziva neuroplastičnost. Ova sposobnost omogućuje mozgu da reorganizira svoje strukture i formira nove neuronske veze tijekom života osobe, olakšavajući prilagodbe različitim okolnostima, uključujući stjecanje novih vještina, liječenje od ozljeda, pa čak i preraspodjelu funkcija kao odgovor na oštećenje.
Na primjer, ako pojedinac pretrpi ozljedu koja rezultira gubitkom određenog dijela moždanog tkiva, susjedne moždane stanice mogu preuzeti neke odgovornosti za pogođeno područje. Intrigantan je podatak da mozak čini otprilike 2% ukupne tjelesne težine, a ipak troši oko 20% tjelesne energije dok miruje. Ta je energija neophodna za razne funkcije, uključujući održavanje neuronskih veza, obradu informacija i omogućavanje rada sinapsi, koje olakšavaju prijenos informacija između moždanih stanica.
Dok je većina moždanih stanica prisutna pri rođenju, sinapse se nastavljaju formirati tijekom života osobe, osobito tijekom razdoblja značajnog učenja. Ova sposobnost učenja omogućuje pojedincima da steknu nova znanja, usavrše vještine i prilagode se promjenama tijekom vremena, uspostavljajući ljudski mozak kao jednu od najsloženijih i najstrašnijih struktura u prirodi.
