Pamćenje je jedna od najvažnijih moždanih funkcija i aktivnosti za koju se svi plašimo da ne pogoršamo. Vjerovali ili ne, postoji jedna namirnica koja bi nam pomogla u tome da ne dođe do demencije.
Mozak je središnja točka naše primarne kontrole. Regulira način na koji se obrađuju misli, emocije, pokreti i sjećanja. Nažalost, s vremenom će prirodni proces starenja također negativno utjecati na njegove sposobnosti. Jedna od najčešćih bolesti kojoj su starije osobe podložne je demencija, ovo stanje je povezano sa svakodnevnim životnim problemima, gubitkom autonomije i promjenama osobnosti. Unatoč utjecaju genetike, znatan dio rizika može se smanjiti održavanjem zdravog načina života i brigom o mozgu tijekom mladosti. Stručnjaci zagovaraju koncept da je prevencija ključna.
- Stalna mentalna aktivnost, dovoljno sna, uravnotežena prehrana i tjelesna aktivnost mogu spriječiti gubitak funkcije mozga. Priznati profesor književnosti Vladeta Jerotić rekao je da postupak učenja pjesama, himni ili novih informacija pozitivno utječe na održavanje funkcije pamćenja. Svakodnevno učenje novih stvari, bilo da se radi o jeziku, hobiju ili novoj vještini, korisno je za mozak. Prehrana – hrana za mozak Naše tijelo ne može pravilno funkcionirati bez pravilne prehrane, a to se posebno odnosi na mozak.
Unatoč tome što čini samo 2% naše tjelesne težine, mozak daje približno 20% energije koju trošimo. Kvaliteta hrane koju konzumiramo utječe na rad našeg živčanog sustava, fokus, raspoloženje i pamćenje. Omega-3 masne kiseline smatraju se jednim od najznačajnijih nutrijenata koji djeluju na mozak. To su krucijalne masnoće, tijelo ih ne može samo stvoriti, pa ih moramo unositi hranom. Omega-3 masne kiseline – one su najkorisnije od ove kemikalije. Omega-3 su ključne za pravilan rad živčanog sustava. Najpriznatije vrste omega-3 masnih kiselina su EPA, DHA i ALA.
DHA je od posebne važnosti jer čini veliki dio moždanog tkiva i utječe na ponašanje i strukturu živčanih stanica. Najveći doprinos ovim kiselinama je masna riba. Studije su pokazale da ljudi koji jedu ribu barem jednom tjedno imaju poboljšano pamćenje, sporiji pad kognitivnih sposobnosti i manju vjerojatnost da će razviti demenciju kako stare. Neki od najkorisnijih izbora uključuju: Losos ima visoku koncentraciju DHA i EPA, ali mu nedostaje vitamina D. Skuša ima visoku koncentraciju omega-3 i vitamina B12, ali nema nikakvu drugu hranjivu vrijednost.
Tuna – izvrstan je izvor proteina i omega-3 masnih kiselina, osobito kad je svježa. Haringa je aromatizirana raznim začinima i jednostavna je za konzumaciju te sadrži puno hranjivih masnoća. Osim blagotvornog djelovanja na mozak, omega-3 masne kiseline imaju zaštitni učinak na srce, smanjuju upale u tijelu, pomažu u regulaciji triglicerida te smanjuju rizik od određenih kroničnih bolesti, poput artritisa. Kako omega-3 pomažu u očuvanju mozga?
Konstantna konzumacija omega-3 može: Održati zdravlje staničnih membrana – što uzrokuje njihovo istezanje i funkcionalnost. Povećajte komunikaciju između neurona – to će pomoći u poboljšanju prijenosa živčanih signala. Olakšava proizvodnju i rad neurotransmitera – oni su ključni za raspoloženje i pamćenje. Povećajte dotok krvi u mozak – to je presudno kako bi se osiguralo da mozak ima dovoljno kisika i hranjivih tvari. Pomažu pri rastu moždanog tkiva, što je posebno važno kod djece i adolescenata. Održavajte svoje kognitivne sposobnosti, uključujući pažnju, logično razmišljanje i brzinu obrade informacija. Smanjite vjerojatnost tjeskobe i depresije – promijenite način na koji se kontroliraju serotonin i dopamin.
Smanjite rizik od demencije – usporite rast moždanih stanica. Kako ih uvrstiti u svoju prehranu? Najjednostavniji način je jesti masnu ribu barem jednom ili dva puta tjedno. Riba se često priprema na različite načine – peče se, peče na roštilju, kuha ili jednostavno prži u ulju. Uz ribu je korisno poslužiti svježe voće i cjelovite žitarice, što će dovesti do uravnoteženog sastava nutritivne vrijednosti obroka. Oni koji ne jedu ribu mogu dobiti omega 3 masne kiseline iz biljnih izvora poput sjemenki lana, chia sjemenki, oraha i ulja algi. Međutim, tijelo je manje sposobno pretvoriti omega-3 masne kiseline dobivene iz biljaka (ALA) u EPA i DHA, pa je riba i dalje najkorisnija. Ostali dodaci prehrani uključuju ribu ili alge, ali preporuča se da o tome razgovarate sa svojim liječnikom. Mozak također uživa u drugim korisnim ponašanjima. Prehrana s visokim udjelom omega-3 je vitalna, ali nije jedini odlučujući faktor. Mozak je olakšan kombinacijom učinkovitih navika: mentalna stimulacija, čitanje i rješavanje problema. Kvaliteta sna – 7-9 sati sna potiče rad mozga. Redovita tjelesna aktivnost – poboljšava protok krvi i oslobađanje hormona sreće. Društvene interakcije, uključujući razgovor i druženje, angažiraju više dijelova mozga. Upravljanje stresom – kontemplacija, priroda i disanje. Briga o mozgu važnija je od pojave prvih znakova problema. Trošenje novca na mentalno zdravlje putem prehrane, tjelovježbe i obrazovanja ima pozitivan učinak na sva životna razdoblja.
