Smrt je sastavni dio života i sve nas očekuje a svi bismo željeli da živimo što duže. Međutim žena koja je doživjela 129 godina je to smatrala prokletstvom a ne blagoslovom.
Koku Istanbul, izvanredna osoba koja je doživjela 129 godina prije nego što je preminula u lipnju 2019., imala je neobično stajalište o svom izvanrednom životnom vijeku. Iako je priznata kao najstarija osoba na svijetu, svoj dug život nije doživljavala kao blagoslov. Umjesto toga, Koku je svoju dugovječnost smatrala teretom, a ne privilegijom. Koku, koja je rođena 1. lipnja 1889. godine u Rusiji, za života je doživjela mnoštvo povijesnih događaja i značajnih preokreta.
- Promatrala je posljednje dane cara Nikole II., izdržala iskušenja Drugog svjetskog rata i svjedočila raspadu Sovjetskog Saveza. Kada je posljednji ruski car abdicirao, Koku je imao više od 27 godina; imala je 55 godina na kraju Drugog svjetskog rata i navršila je 102 godine u vrijeme raspada Sovjetskog Saveza. Tema njezine dugovječnosti bila je predmet velikog interesa za mnoge; međutim, sama se borila da artikulira razloge koji stoje iza njezinog produljenog životnog vijeka.
Poručila je da se podrijetlo njezinih godina više može pripisati “Božjoj volji” nego bilo kakvim osobnim nastojanjima ili tajnama vezanim uz zdrav život. Koku svoju dugovječnost nije smatrala blagoslovom, već “kaznom”. U intervjuu je primijetila: “Živjela sam toliko dugo, ali nisam bila sretna niti jedan dan. Život je bio kazna.” Tijekom svog života doživljavala se kao lišena radosti koje se obično povezuju s dugotrajnim postojanjem, a svoju poodmaklu dob doživljavala je kao teret.
Koku je pretrpio mnoštvo povijesnih tragedija, osobito ugnjetavanje koje je nametnuo Staljinov režim. Njezina se obitelj, zajedno s drugim etničkim skupinama poput Čečena i Sibira, suočila s optužbama za suradnju s nacistima, što je rezultiralo njihovim protjerivanjem. Te poteškoće duboko su je pogodile, a tijekom Drugog svjetskog rata ostala je zatečena prizorom njemačkih tenkova koji su prolazili kraj njezine kuće. Nakon gubitka doma i dotadašnjeg načina života, Koku je često čeznula za povratkom u domovinu.
“Vrtlarstvo je pružilo sredstvo za odagnavanje negativnih misli, ali moj je duh žudio za domom”, primijetila je. Iako joj je briga o vrtu pomogla da se suoči sa svojim razmišljanjima i sjećanjima, osjećala je da je cijeli njen život zasjenjen atmosferom straha i tuge. Koku je nadživjela cijelu svoju obitelj, uključujući i svoju kćer Tamaru, koja je zapanjujuće doživjela 104. godinu. Osim toga, Koku je pretrpjela tugu gubitka nekoliko djece, od kojih je jedno imalo samo šest godina, što je dodatno pojačalo njezine osjećaje žalosti i tuge. Naposljetku, Koku je shvatila da je njezin dugačak život više sličio pukom postojanju nego ispunjenom životu.
“Kad radite, živite dan po dan; više niste živi, jednostavno postojite”, izrazila je, otkrivajući duboku tjeskobu i umor koji proizlaze iz života obilježenog neumoljivim tragedijama i nepravdama. Značajno je da je tijekom mladosti imala priliku upoznati glasovitog slikara Vincenta van Gogha, što je dalo dodatnu dimenziju njenom burnom i dugom životu.
Bonus tekst:
Redovita tjelesna aktivnost ključna je za očuvanje optimalnog zdravlja i cjelokupne dobrobiti.Aktivnosti poput laganog hodanja, trčanja, vožnje bicikla, plivanja ili vježbanja u teretani nude brojne zdravstvene prednosti koje su ključne za kvalitetan život. Za početak, redovito bavljenje tjelesnom aktivnošću poboljšava zdravlje kardiovaskularnog sustava. Tjelovježba je ključna u jačanju srca, poboljšanju cirkulacije i smanjenju krvnog tlaka.
Kao rezultat toga, smanjuje se rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, poput srčanog i moždanog udara. Štoviše, redovito bavljenje tjelesnom aktivnošću ključno je za održavanje zdrave težine. Vježbanje olakšava sagorijevanje kalorija i ubrzava metabolizam, čime pomaže u kontroli težine. Osim toga, dosljedna tjelovježba ključna je za razvoj i očuvanje mišićne mase, što dodatno podiže bazalni metabolizam. Bavljenje tjelesnom aktivnošću ima ključnu ulogu u jačanju mentalnog zdravlja.
Dosljedna tjelovježba potiče lučenje endorfina, koji se često nazivaju hormonima sreće, koji pomažu u ublažavanju stresa, tjeskobe i depresije. Nadalje, vježbanje poboljšava kvalitetu sna, vitalnu komponentu za održavanje mentalnog blagostanja. Zaključno, sudjelovanje u tjelesnoj aktivnosti jača imunološki sustav, podiže razinu energije i podiže ukupnu kvalitetu života. Redovita tjelovježba omogućuje pojedincima postizanje boljeg blagostanja, poboljšanog izgleda i mogućnosti uživanja u duljem i zdravijem životu.
